Manastir Žitomislić koji je posvećen prazniku Blagoveštenja Presvete Bogorodice sutra proslavlja svoju krsnu slavu Blagovijesti.
Iguman manastira Danilo Pavlović i bratstvo manastira pozvali su vjernike da svojim prisustvom uveličaju slavu manastira Žitomislić-Blagovjesti.
Uoći Blagovijesti, u srijeda 6.aprila u 18 časova biće služeno Veliko večernje sa petohljebnicom.
Na praznik Blagovijesti u četvrtak, 7. aprila u 8.00 časova služiće se Jutrenje, a u
9:00 časova počinje Sveta Liturgija.
U Muzeju manastira Žitomislić u 11 časova biće upriličeno otvaranje izložbe fotografija iz života blaženopočivšeg episkopa Atanasija.
Na Blagovijesti se svojeveremeno cijela parvoslavna Hercegovina okupljala u manastiru Žitomisilć gdje bi se održavao i narodni sabor.
Veliki broj ljudi dolazio bi pješke da se pokloni ovoj svetinji, a taj običaj održao se i do danas. Svake godine grupa vjernika iz Nevesinja prepješači cijelu noć da bi stigla na Blagovijesti na liturgiju u Žitomislić.
Manastir Žitomislić oduvijek je duhovni i kulturni centar Srba u dolini Neretve. Istorija manastira Žitomislić je istorija svakog živog čovjeka sa ovih prostora. To je istorija padanja, ustajanja, rušenja i vaskrsavanja.
U njemu se čuvaju mošti svetih žitomislićkih novomučenika.
Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru.
Zadužbina je porodice Miloradovića, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dozvolu za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram.
Porušen je do temelja 1992. godine, a njegova obnova počela je 2002. godine i završena je 2005., kada ga je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle kao prvu pravoslavnu bogomolju koja je obnovljena u dolini Neretve.
Manastir Žitomislić nalazi se na pola puta između Mostara i Čapljine u istoimenom mjestu. Jedan je od najstarijih i najznačajnijih pravoslavnih manastira u BiH i proglašen je za nacionalni spomenik.
