Običaji i vjerovanja na Blagovijesti: Na ovaj dan treba uraditi jednu stvar za NAPREDAK I BOLJITAK

Vjernici Srpske pravoslavne crkve sutra, 7. aprila proslavljaju Blagovijesti.

Prema Svetom pismu, na taj dan je Bogorodica saznala da je, promišlju Božjom, u blagoslovenom stanju i da će roditi sina. Vijest joj je dojavio arhanđel Gavrilo, a ovaj praznik se naziva Blagovijesti.

Blagovijesti znače radosno saznanje, a uz ovaj praznik vežu se i mnogi narodni običaji i vjerovanja.

Blagovijesti su Bogorodičin praznik, jedna od nekoliko a koji se praznuje od prvih dana hrišćanske propovijedi. Objavom te vijesti počela i hrišćanska istorija spasenja.

Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovijesti kreće sjetva jarih žita, a vjeruje se i da je današnji dan srećan za kalemljenje voća.

Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna.

Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje.

Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija. Strah od zmija je veliki. Toliki da na današnji dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima Srbije upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”.

Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na današnji dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u rijeci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog “pučkog ” dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti.

Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

A ŠTA KAŽE CRKVA

Prema crkvenom predanju, kada je Marija napunila 15 godina, nakon 11 godina služenja u jerusalimskom hramu, sveštenici su joj saopštili da po zakonu ne može da ostane tu, već da treba da stupi u brak.

Iznenađena, Marija im je odgovorila da se posvetila Bogu i da želi da ostane djevojka do smrti. Tada je prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, okupio 12 ljudi iz plemena Davidova kako bi jednom od njih uručio Mariju na čuvanje. I tako je povjerena na staranje pravednom Josifu, koji je tada imao 84 godine.

Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji najavio da će u dubokoj starosti dobiti sina koji će biti Gospodnji Preteča (Jovan Krstitelj), isti arhanđeo Gavrilo javio se djevici Mariji u Nazaretu.

Prema Jevanđelju, arhangel Gavrilo se javio djevici Mariji obasjan arhangelskom svetlošću, kada je ona držala otvorenu knjigu proroka Isajije i razmišljala o njegovom proročanstvu, i saopštio joj da će roditi sina Božijeg.

Riječima arhangela Gavrila “Raduj se, blagodatna. Gospod je s tobom”, otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva.

Blagovijesti se slave uvijek 7. aprila, devet mjeseci prije Božića – Hristovog rođenja.

Prethodni članakGrinfild: Nemoguće isključiti Rusiju iz Savjeta bezbjednosti
Naredni članakSUTRA SLAVA MANASTIRA ŽITOMSILIĆ BLAGOVIJESTI: I danas vjernici pješače po cijelu noć da se poklone ovoj svetinji