Odluka da sjednica Parlamentarne skupštine NATO saveza bude održana u Dejtonu, gradu u kom je prije 30 godina potpisan mirovni sporazum koji je okončao rat u BiH, ima veliku simboliku. To nije slučajnost, već jasna politička poruka da se Balkan ponovo vraća u fokus zapadnih bezbjednosnih struktura i SAD.
Kaže ovo za “Glas Srpske” doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić, komentarišući vijest da će se NATO zemlje u maju okupiti u ovom američkom gradu, gdje je planirano održavanje sjednice, a na kojoj će, kako je saopšteno, dobar dio vremena biti posvećen i razgovorima o Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali i trenutnoj političkoj situaciji na Balkanu. Prema Pepićevim riječima, za Republiku Srpsku to znači da mora biti izuzetno oprezna, ali i svjesna da su moguće određene revizije postojećeg dejtonskog poretka.
– Oni te promjene neće najavljivati zvanično, već će ih uobličavati kroz razne konferencije, panele i “koncerte za mir”. Dejton 2 se neće zvati Dejton 2, već će pokušati da nam ga nametnu pod drugim imenom. Zato je vrijeme za diplomatsku budnost, a ne za naivnost – poručio je Pepić.
S njim je, u jednom dijelu, saglasan i stručnjak za međunarodne odnose i diplomata Lučiano Kaluža, navodeći da se nesumnjivo radi o simboličnom i značajnom okupljanju, koje će biti dobra prilika da se analizira jedan nesumnjivo istorijski dokument, mirovni sporazum koji je bio iniciran od strane SAD.
– Radi se o najvažnijem mirovnom sporazumu, projektu koji je opstao punih 30 godina. I ovo okupljanje NATO parlamentaraca u Dejtonu, na kom će biti govora o ovom dokumentu, ali i situaciji na Balkanu, govori da međunarodna zajednica i dalje ozbiljno doživljava ovaj sporazum te da joj je u interesu da on i opstane u izvornom obliku – kaže Kaluža za “Glas Srpske”.
Dobro znaju
Kada je u pitanju aktuelna kriza u BiH, navodi da NATO sigurno dobro zna šta se dešava te da li postoji neka realna bezbjedonosna prijetnja. Prema njihovom dosadašnjim izjavama, ukazuje ovaj diplomata, može se jasno vidjeti da oni takve potencijalne prijetnje ne vide.
– Vjerujem da će i ovom prilikom tako nešto biti konstatovano. Kada je u pitanju politički kontekst čitave ove priče, smatram da ne bi bilo dobro da se o tim stvarima priča bez predstavnika BiH, ali i garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Moraju se čuti sve strane, kako bi se dobila realna slika stanja u BiH. Da sumiram, mislim da se iza ovog okupljanja ne krije namjera da se pravi neki novi Dejton 2, već da se prije svega radi o analizi stanja u BiH, nakon 30 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma – istakao je Kaluža.
Ubijeđen je da Amerika neće tek tako odustati od mirovnog sporazuma, odnosno dokumenta koji je potpisan u Dejtonu i nečega što su oni stvorili. Smatra da će aktuelne američke vlasti i dalje insistirati na dosljednoj sprovedbi i primjeni izvornog dokumenta te da neće biti nikakvih prijedloga da se izvrše neke revizije.
– Mislim da će sve na kraju završiti sa određenim preporukama, porukama, a možda i kritikama – dodao je Kaluža.
Politikolog i asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Siniša Simikić kaže da što se tiče pomenutog sastanka u Dejtonu on prije svega može imati protokolarni karakter u smislu sublimiranja 30 godina od Dejtonskog sporazuma, kao i preispitivanja značaja NATO-a za održavanje mira u BiH.
Kako je istakao, ova skupština je potrebna ponajviše “posrnulim saveznicima” u NATO savezu, da im se vrati vjera, odnosno da kroz iskustvo BiH uvide da je ovaj vojni pakt sposoban da izvršava kompleksne misije. To je naročito zanimljivo, kako kaže, zbog aktuelne situacije u Ukrajini gdje je nesaglasje među saveznicima unutar saveza veće nego ikad.
– Što se tiče BiH, stavove NATO-a o aktuelnoj situaciji nedavno je iznio generalni sekretar Mark Rute, a ključna poruka koju je on uputio gotovo da se preklapala sa porukom američkog državnog sekretara Marka Rubija. Nikakav konflikt ne dolazi u obzir, partneri u BiH moraju sjesti i dogovoriti se. Naravno, čitav ceremonijal u Dejtonu trajaće četiri dana i biće održano više događaja u čijem fokusu će biti tri decenije od prekida rata u BiH. Svakako da će se pozicija Republike Srpske kritikovati kao navodno podrivačka u BiH od strane većine zemalja članica, ali trebalo bi očekivati da pojedine zemlje poput Mađarske ipak iznesu i drugačije viđenje stvari shodno veoma dobrim diplomatskim odnosima Banjaluke i Budimpešte – kaže Simikić za “Glas Srpske”.
Prvi put
Kako je saopšteno na internet stranici Parlamentarne skupštine NATO saveza naredni sastanak ovog tijela biće održan od 22. do 26. maja u Dejtonu. Ovo je inače prvi put da ovaj vojni savez zasjeda u ovom američkom gradu.
Zasjedanje će pratiti i forum koji će se, kako je navedeno, baviti pogledom unazad – 30 godina od donošenja sporazuma kojim je završen rat na prostorima BiH. Prema programu koji je nazvan “Dejtonski dijalog: razgovori o miru i bezbjednosti na Balkanu”, planirano je da se održi niz okruglih stolova, sastanaka, panela na kojima bi trebalo da se razgovara o Dejtonskom mirovnom sporazumu, sa osvrtom na prethodni period, ali i na naredne korake koji bi trebalo da, kako je poručeno od organizatora ovog skupa, osiguraju trajni mir.
Očekuje se da će ova skupština okupiti lidere iz cijelog svijeta, uključujući nekoliko stotina parlamentaraca iz 32 zemlje NATO saveza. Pozvani su američki predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej Di Vens, ali nije jasno da li će se oni odazvati ovom pozivu.
Na marginama ovog sastanka, odnosno na panelima trebalo bi da učestvuju i mnogobrojni stručnjaci za bezbjednost i politiku. Očekuje se da će među njima biti i predstavnici grupa kao što su Atlantski savjet, “Karnegi” fondacija za međunarodni mir, njemački “Maršal fond”, ali i Nacionalna zadužbina za demokratiju.
Želje i stvarnost
Bivši diplomata Vladislav Jovanović smatra da ovo okupljanje u Dejtonu predstavlja pokušaj da se mnogobrojne promjene Dejtonskog sporazuma verifikuju, ali i da to ne može na ovakvom neformalnom nivou.
– I dalje postoje snage na Zapadu koje nastoje da ovaj dokument prilagode interesima Bošnjaka. Taj proces godinama traje. Rade na centralizaciji BiH, a kako bi je uvukli u NATO. Sve to je pratilo oduzimanje prava entitetima. Da li će u svemu tome uspeti? Videćemo. To je iskazivanje želje, a one su jedno, a mogućnosti drugo – poručio je Jovanović, dodajući kako se nada da zbog promijenjenih globalnih okolnosti do toga neće i doći.
Glas Srpske
