-Iako opšti izbori, planirani za oktobar, još nisu ni raspisani u BiH, na domaćoj političkoj sceni uveliko se priča o načinu na koji bi trebalo da bude formirana vlast, odnosno ko treba da bude u većini u Parlamentarnoj skupštini BiH i Savjetu ministara na početku dolazećeg mandata.
Političke stranke u BiH već prije raspisivanja izbora za oktobar razmatraju moguće postizborne koalicije i formiranje vlasti na nivou zajedničkih institucija.
Nakon izbora 2022. godine vlast su formirali SNSD, HDZ BiH i bošnjačka „trojka“, ali je saradnja kasnije narušena zbog političkih neslaganja i optužbi o blokadama.
Ključnu ulogu u funkcionisanju vlasti ima Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje SNSD i HDZ imaju dovoljan broj delegata da kontrolišu kvorum i blokiraju odluke.
Zbog takvog odnosa snaga, Dom naroda je već duže vrijeme u blokadi, što usporava donošenje zakona i evropski put BiH.
Politički akteri imaju različite stavove o budućoj vlasti, ali se slažu da će ključni faktor biti izborni rezultati i odnos snaga u oba doma parlamenta.
Vlast na nivou BiH je poslije opštih izbora 2022. formirala ekspresno, a među partnerima našli su se SNSD, HDZ i bošnjačka “trojka”, dok SDA nije izborila mjesto za pregovaračkim stolom. Međutim, na polovini mandata je došlo do raskola zbog optužbi da SNSD blokira evropski put BiH te su se SDP, NiP i NS okrenule opozicionim strankama iz Srpske – SDS-u, PDP-u i Listi za pravdu i red.
Pokrenute su i inicijative za smjenu kadrova iz stranke Milorada Dodika, koje su i usvajane u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u kojoj su bošnjačka i srpska trojka došle do većine, ali njihove namjere nisu prošle u Domu naroda gdje jedino SNSD i HDZ imaju po tri, od ukupno pet delegata u klubovima naroda, što im daje mogućnost da diktiraju sve, počev od kvoruma za rad.
Takav zaplet situacije, uz pojačane tenzije unutar klubova naroda, odnosno između delegata koji dolaze iz suprotstavljenih partija, drži Dom naroda u svojevrsnoj blokadi godinu dana, Usljed toga, zakočene su i brojne odluke i akti neophodni za normalno funkcionisanje BiH i njen evropski put, a sve je dodatno zakočilo i miješanje Kristijana Šmita s pozicije visokog predstavnike u unutrašnja pitanja te doskorašnjeg američkog ambasadora Majkla Marfija.
Postizborne kombinacije
Prve postizborne kombinacije iznio je lider HDZ-a BiH Dragan Čović koji je početkom prošle godine priznao da ih je zapravo Marfi natjerao na to da idu u koaliciju sa bošnjačkom “trojkom”, navodeći da je to bila greška.
Čović, kao lider stranke koja najviše gura priču o putu BiH ka EU i traži da Hrvati imaju legitimne predstavnike, prije svega u Predsjedništvu BiH, uvjeren je da će ovaj put sjesti i dogovoriti partnerstva “da ne pogriješimo kao prošli put”.
– Izborni rezultat moramo do kraja verifikovati. Oni koji imaju većinu u državnom domu naroda iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda moraju biti dio vlasti. Oni koji imaju legitimne predstavnike u Predsjedništvu, kombinovano sa Domom naroda, moraće biti dio te većine koja će obavljati vlast. Tražimo taj pravi politički kapacitet i razgovaramo sa svima kako bi definisali strateške elemente u svim oblastima. Svako ko prihvati da bude dio vlasti ne može biti i kočničar, jer prohodnost odluka mora postojati – poručio je Čović za medije.
Nedugo zatim oglasio se lider NiP-a Elmedin Konaković koji je ministar inostranih poslova BiH u ovom mandatu. Smatra da ono o čemu Čović priča predstavlja negiranje ustavnog poretka BiH.
– Predsjedavajućeg Savjeta ministara imenuje Predsjedništvo, a potvrđuje Predstavnički dom, gdje se potvrđuje i saziv Savjeta ministara. Tako da ovo što govori Čović izgleda kao strah, kao da se plaši za izborni rezultat i radi ono što SDA, evo i SNSD pokušavaju, da BiH svedu na te tri etničke grupe, da se tamo zaštite, utvrde – rekao je Konaković i istakao da je “važna poruka da će o vlasti odlučivati građani” te da će za izbor nove vlasti biti ključna struktura u Predstavničkom domu.
– Uvjerili smo se da je važno da u Domu naroda postoji prohodnost takvih odluka, ali smo se isto tako uvjerili da tamo gdje SDA, HDZ i SNSD ne mogu zajedno blokirati, kao što ne mogu sad u Predstavničkom domu, stvari teku potpuno normalno. U tom Domu je usvojeno više od 30 zakona od dana kad smo smijenili Nebojšu Radmanovića i imenovali Darka Babalja te napravili neku novu funkcionalnu većinu – rekao je ministar Konaković.
Funkcioner SNSD-a i zamjenik šefa poslaničkog Kluba u Predstavničkom domu Miroslav Vujičić za “Glas” kaže da vlast treba da formiraju stranke koje su legitimni predstavnici naroda, odnosno entiteta i u kojima imaju i većinu.
– Nešto ranije se formira vlast, na primjer, u Republici Srpskoj, a potom i na nivou zajedničkih institucija u Sarajevu. Imali smo loše iskustvo jer je “trojka” promijenila mišljenje. Na početku su pokazali volju i želju da rade sa nama, da bi kasnije shvatili da im je najbolji način za politički opstanak zapravo napadanje Republike Srpske i izbacivanje SNSD-a, pa su to i pokušali uraditi te smo došli u ovu situaciju. Za prohodnost odluka je važno da su većine iste u oba parlamentarna doma te u entitetima – kazao je Vujičić.
Sličan stav ima i politički analitičar iz Mostara Danijel Vidović.
– Onaj ko ima većinu u Domu naroda, odnosno u svakom nacionalnom klubu taj je i pobjednik unutar vlastitog nacionalnog korpusa i, uzimajući u obzir specifičnosti, to je najlogičnije i najbolje rješenje ako želimo graditi stabilan sistem u BiH – zaključio je Vidović za “Glas”.
ULOGA BIRAČA
Opšti izbori u BiH trebalo bi da budu održani prve nedjelje u oktobru ove godine. Birači će izabrati tri člana Predsjedništva BiH, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske te u federalnom parlamentu i kantonalnim skupštinama.
