Povodom završetka probijanja tunela Golubinja trenutno najdužeg cestovnog tunela koji se gradi u BiH u sklopu dionice autoceste na Koridoru Vc danas je održana ceremonija. Radi se o trenutno najdužem cestovnom tunelu koji se gradi u BiH na području opštine Žepče u sklopu dionice autoceste na Koridoru Vc Poprikuše – Nemila čija je ukupna dužina dionice 5,5 kilometara, od toga je sami tunel 3,6 km.
Jedini budući veći će biti tunel Prenj, koji će biti ugovoren u jesen, najavio je Denis Lasić, v.d. direktora JP Autoceste FBiH. Smatra se da će se tim tunelom dovršiti sve dionice i spojiti koridor.
“Realno govorimo, od Sarajeva do Save u ljeto 2026. godine ćemo imati u potpunosti spojen koridor Vc”, najavio je Lasić.
Prenj se smatra izuzetno komplikovanim, dodao je, ali nada se da neće imati problem sa izvođačem.
“Jedan od najzahtjevnijih je uspio da se spoji. Čeka nas priča o tunelu Prenj koja će biti još zahtjevniji. Ovo pokazuje da imamo kvalifikovane kompanije koje rade”, kazao je premijer FBiH.
Dodao je i da je za tunel Hranjen ove godine obezbijeđeno više nego ikad novca.
“Novac je osiguran. Kod mene je bila delegacija iz Bosanko-podrinjskog kantona. Čekaju se dozvole i rješenja, čim se zaokruži taj dio da će autoceste raditi, novac ima osiguran“, ponovio je.
Kazao je i da nikada ne treba zaboraviti ono što su dužni Tuzlanskom kantonu.
“Još uvijek vagamo da li će biti Doboj-Tuzla-Zvornik brza cesta, ili čak autocesta, Tuzla-Orašje autocesta”, rekao je.
Na kraju je istaknuo i da se ulaganje u infrastrukturu pokazalo kao opravdano, “ne samo u tom trenutku kroz investicije, jer kažu, da jedno radno mjesto na izgradnji infrastrukturnih objekata veže između 5-10 drugih radnih mjesta”.
Vođa projekta Utku Gok ispred firme Cengiz je kazao da je ovo nastavak uspješne saradnje BiH i kompanije Cengiz. Rekao da je kompanija jako ponosna na projekat koji je bio izuzetno zahtjevan.
Vrijednost ugovorenih radova iznosi 251.100.305,40 eura bez PDV-a.
Izgradnja ove dionice se finansira sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Evropske investicijske banke (EIB) te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
