Svakodnevna upotreba parfema postala je gotovo automatski ritual: nekoliko prskanja prije izlaska iz kuće i miris koji nas prati tokom dana. Međutim, mjesto na koje nanosimo parfem često biramo bez mnogo razmišljanja. Jedna od najčešćih navika jeste prskanje direktno na vrat.
Ipak, vrat nije samo „još jedna površina kože”. Ispod njega se nalazi štitasta (tiroidna) žlijezda, važan dio endokrinog sistema koji učestvuje u regulaciji metabolizma, energije, tjelesne temperature i hormonske ravnoteže. Zbog toga se često postavlja pitanje da li svakodnevno nanošenje različitih supstanci na ovo područje može imati širi značaj?
Vrat se smatra osjetljivom zonom, koža vrata je tanka i relativno osjetljiva, sa bogatom mrežom krvnih sudova. U poređenju sa nekim drugim dijelovima tijela, propusnija je i brže reaguje na spoljne uticaje, poput kozmetike, mirisa i krema.
Zbog toga se u kozmetičkoj i dermatološkoj praksi često preporučuje oprez pri nanošenju proizvoda na ovo područje, posebno ako se koriste koncentrovane formulacije ili ako je koža osjetljiva.
Šta se nalazi u parfemima
Parfemi su složene mješavine različitih mirisnih komponenti, rastvarača i stabilizatora. Neke od tih supstanci, u naučnoj literaturi, pominju se kao potencijalno aktivne u kontekstu endokrinog sistema, odnosno kao jedinjenja koja u određenim uslovima mogu da utiču na hormonsku signalizaciju.
Važno je naglasiti da to ne znači da je svaki parfem štetan, niti da svakodnevna upotreba automatski dovodi do zdravstvenih problema. Istraživanja u ovoj oblasti su složena, a efekti zavise od koncentracije, učestalosti upotrebe, individualne osjetljivosti i ukupnog načina života.
Štetne hemikalije u mirisima
Uobičajene hemikalije koje ometaju endokrini sistem u parfemima i proizvodima za ličnu njegu su ftalati, često skriveni pod „mirisom” ili „parfemom”. Oni su štetni jer, iako produžavaju trajanje mirisa, mogu imitirati estrogen i poremetiti hormonsku signalizaciju.
Mogući simptomi su neredovne menstruacije, povećanje tjelesne težine, problemi sa plodnošću, nizak testosteron, promjene raspoloženja, disfunkcija štitne žlijezde.
Sintetički mošusi (npr. galaksolid, tonalid) koji se nalaze u nekim parfemima nakupljaju se u masnom tkivu i remete puteve estrogena i androgena.
Mogući simptomi su osjetljivost dojki, hormonske akne, smanjen kvalitet sperme, umor.
Parabeni (metilparaben, propilparaben, butilparaben) su slabi imitatori estrogena koji se mogu vremenom nakupljati u tijelu.
Mogući simptomi uključuju promjene tkiva dojki, menstrualne nepravilnosti, povećan rizik od hormonski osjetljivih stanja.
Benzofenoni (BP-3, BP-8 – takođe i u kremama za sunčanje) remete hormone štitne žlijezde i reproduktivne hormone.
Mogući simptomi su nizak nivo energije, spor metabolizam, teškoće sa gubitkom težine, magla u mozgu.
Stiren, koji se koristi u nekim fiksativima mirisa, klasifikovan je kao mogući kancerogen i ometa regulaciju hormona.
Mogući simptomi su glavobolje, vrtoglavica, umor, neredovni ciklusi. Konzervansi koji oslobađaju formaldehid (kvaternijum-15, DMDM hidantoin) mogu djelovati kao endokrini disruptori i iritansi.
Mogući simptomi su hormonski disbalans, iritacija kože, respiratorni problemi, hronična upala.
Navike prave razliku
Iako nema potrebe za zabrinutošću, postoji smisao u umjerenosti i pametnijem korišćenju kozmetike.
Umjesto direktnog prskanja po vratu, parfem se može nanijeti na odjeću. Treba izbjegavati prekomjerno nanošenje na isto područje kože i dati prednost umjerenoj upotrebi, umjesto intenzivnog „oblaka” mirisa.
Nije naodmet razmotriti upotrebu proizvoda sa jednostavnijim sastavom, ako postoji osjetljivost kože.
Umjerenost kao najbolja praksa. U savremenom načinu života nemoguće je potpuno izbjeći izloženost različitim hemijskim jedinjenjima, ali je moguće smanjiti nepotrebno opterećenje kože i organizma. Upravo tu dolazi do izražaja koncept umjerenosti, ne odricanja, već svjesnijeg izbora.
