Velika analiza otkrila koliko su učinkoviti maske, pranje ruku i distanca

Nošenje maski jedna je od najučinkovitijih nefarmakoloških epidemioloških mjera za suzbijanje širenja virusa korona, najviše delta soja, pokazalo je novo istraživanje.

Prema metaanalizi 72 studije koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Monash u Australiji, nošenje maski smanjuje prijenos virusa za 53 odsto.

U istom radu, objavljenom u uglednom časopisu British Medical Journal (BMJ), analizirana je učinkovitost drugih nefarmakoloških mjera – pranja ruku i održavanja fizičke udaljenosti.

Analiza je pokazala da pranje ruku takođe smanjuje incidenciju virusa korona za 53 odsto, međutim ovaj rezultat nije imao istu statistički značajnu težinu jer je u analizu bio uključen tek mali broj studija koje postoje o toj mjeri.

Prema istoj analizi, fizičko distanciranje smanjuje incidenciju za oko 25 odsto.

“Vjerovatno je da daljnja kontrola pandemije virusa korona ovisi ne samo o visokom obuhvatu vakcinisanja i njegovoj učinkovitosti već i o stalnom pridržavanju učinkovitih i održivih mjera javnog zdravlja”, pišu Stella Talic i njezine kolege u BMJ-u.

“Zbog heterogenosti studija metaanalizu nije bilo moguće napraviti za učinkovitost karantine i izolacije, univerzalnog lockdowna i zatvaranja granica, škola i radnih mjesta”, ističu autori.

U uvodu u rad pišu da su se globalno programi vakcinisanja pokazali sigurnima i učinkovitima te da spašavaju živote, no ne i potpunom zaštitom od širenja virusa.

“Univerzalni lockdown nije održiv”

“Većina vakcina ne pruža 100 odsto zaštitu i nije poznato kako će spriječiti budući prijenos s obzirom na varijante u nastajanju. Udio stanovništva koji se mora vakcinisati protiv virusa korona da bi se postigao kolektivni imunitet uveliko ovisi o trenutnim i budućim varijantama. Ovaj prag vakcinisanja varira ovisno o zemlji i odgovoru stanovništva, vrstama vakcina, prioritetnim grupama za vakcinisanje i mutacijama virusa, među ostalim čimbenicima.

Dok se ne postigne kolektivni imunitet na virus korona, bez obzira na visoke stope vakcinisanja, javnozdravstvene preventivne strategije vjerovatno će ostati kao mjere prvog izbora u prevenciji bolesti, naročito na mjestima s niskim razinama vakcinisanja. Mjere kao što su zatvaranje (lokalna i nacionalna varijanta), fizičko distanciranje, obavezna uporaba maski za lice i higijena ruku provode se kao primarne preventivne strategije za suzbijanje pandemije virusa korona.

Javnozdravstvene (ili nefarmakološke) intervencije pokazale su se korisnima u borbi protiv respiratornih infekcija koje se prenose kontaktom, kapljicama i aerosolima. S obzirom na to da je virus korona vrlo zarazan, izazov je odrediti koje bi mjere mogle biti učinkovitije i održivije za daljnju prevenciju.

Značajne prednosti u smanjenju smrtnosti zabilježene su u zemljama s univerzalnim lockdownima, kao što su Australija, Novi Zeland, Singapur i Kina. Univerzalni lockdown međutim nije održiv, pa je potrebno razmotriti prilagođenije intervencije, one koje omogućuju društveni život i održavaju gospodarstva funkcionalnima, istovremeno štiteći visokorizične pojedince”, pišu autori.

U prilog značaju maski kao mjere koja bi trebala ostati na snazi uprkos vakcinisanju govori i studija koju su objavili Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Drugim riječima, čak se i vakcinisani trebaju nastaviti pridržavati se nefarmakoloških epidemioloških mjera.

Prethodni članakDodik: Slovu Dejtona nikad nije data šansa da zaživi
Naredni članakSolskjer: Izaći ću na prednja vrata, svi znaju da sam dao sve za ovaj klub