Usvojen zakon o organizaciji tržišta vina i izmjene i dopune Zakona o strancima

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojili su Zakon o organizaciji tržišta vina u BiH kojim se utvrđuju principi organizacije ovog tržišta i preciziraju odredbe o proizvodnji grožđa i vina.

Značajan dio Zakona odnosi se na sistemsko uređenje oblasti u vezi sa oznakama porijekla i geografskog porijekla, te na označavanje, prezentaciju i reklamiranje proizvoda vinarstva, kao i na stavljanje ovih proizvoda na tržište, njihov nadzor i kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatizovanim vinskim proizvodima i voćnim vinima.

Novi zakon, uz koji je na prijedlog Kluba poslanika SNSD-a usvojena i korekcija tehničke prirode, omogućava uspostavljanje vinogradarsko-vinarskog registra, koji predstavlja osnov za oživljavanje i dalji razvoj ovog sektora u BiH.

Definisano je da u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu Zakona budu doneseni odgovarajući pravilnici u ovoj oblasti, čime je ostavljeno dovoljno vremena kako domaćim proizvođačima ne bi bio onemogućen izvoz nakon novembra 2024. godine, što je Evropska komisija odredila kao krajnji rok za usklađivanje zakonodavstva u BiH u području vina i vinogradarstva sa standardima EU.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac u obrazloženju Prijedloga zakona o organizaciji tržišta vina BiH pojasnio je da je na ovome rađeno nekoliko godina uz potpunu koordinaciju sa entitetskim tijelima.

On je istakao da je ovim prijedlogom omogućeno domaćim vinarima da spoljnotrgovinski promet nastave i nakon 2024. godine.

– Radna grupa je jednoglasno podržala svaki član ovog prijedloga – rekao je Košarac i dodao da se još mora raditi intenzivno kako bi se donijelo 12 novih pravilnika.

Košarac je naglasio da prenosa nadležnosti nema, već se donošenjem zakona ispunjavaju evropski standardi, te da vinari iz BiH, uglavnom izvoze na tržište EU.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić pojasnio je da je ovaj zakon usvojen u Predstavničkom domu i da je tada preovladalo mišljenje da zakonski prijedlog treba samo tehnički doraditi, što su radne grupe i učinile, te je pozvao delegate da usvoje prijedlog u identičnom tekstu u kojem ga je usvojio Predstavnički dom.

Delegat Kluba srpskog naroda Želimir Nešković u toku rasprave rekao je da ovaj zakon u ovom momentu nije prihvatljiv zbog dva razloga.

– Prvi razlog je da je ovo jedan od reformskih zakona, a poštujući odluke Narodne skupštine Republike Srpske da nećemo donositi ovakve zakone dok ne bude izglasan zakon o Ustavnom sudu BiH, a na drugom mjestu ovaj zakon je primjer prenosa nadležnosti – naveo je Nešković.

Delegat Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić u toku rasprave rekao je da nema primjedbe na ovaj zakonski prijedlog i izrazio zadovoljstvo radom ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staše Košarca.

USVOЈENE IZMЈENE I DOPUNE ZAKONA O STRANCIMA

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas po hitnom postupku izmjene i dopune Zakona o strancima kojima se želi olakšati boravak digitalnim nomadima u BiH.

Namjera Savjeta ministara, koji je predlagač zakona, jeste da se dodatno produži njihov boravak u BiH.

Izmjene i dopune zakona odnose se i na oblasti izdavanja viza, stalni boravak, privremeni boravak stranaca u BiH na osnovu spajanja porodica, obrazovanja, naučnih istraživanja, učešća u programu razmjene ili obrazovnom projektu, obavljanja stručne prakse, volontiranja, zaposlenja visokokvalifikovanih radnika, te rada na osnovu “plave karte”, kao i iz humanitarnih razloga.

Izmjenama i dopunama Zakona o strancima dopunjavaju se i određene odredbe kako bi bila olakšana njihova primjena i otklonjene nejasnoće u praksi.

USVOЈEN ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIЈAMA I IZMЈENE ZAKONA O OMBUDSMANU

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u drugom čitanju Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH.

Usvojenim zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH jačaju se kapaciteti ove institucije, kao i finansijska nezavisnost Institucije ombudsmana, naglašava se njena uloga u jačanju saradnje i dijaloga sa nevladinim sektorom i akademskom zajednicom u BiH.

Usvajanjem ovih zakona ispunjena je još jedna preporuka Evropske komisije.

Prethodni članakDodik: Cilj presude obračun sa konstitutivnošću naroda i rušenje Dejtona
Naredni članakŠkola u BiH zabranila đacima da donose mobilne telefone