Udruženje novinara Srpske upitalo BHRT: Zašto nikada ne prenosite obilježavanja stradanja Srba?

Udruženje novinara Republike Srpske traži od uredništva BHRT-a da javnosti obrazloži zbog čega je sankcionisala novinara Mirelu Savić, nakon intervjua sa potpredsjednikom Republike Srpske Ćamilom Durakovićem, te ističu da navedena odluka, kojom joj se zabranjuju razgovori sa nosiocima političke vlasti i vođenje programa, nije obrazložena ni dokumentovana.

U saopštenju Udruženja novinara navodi se da BHRT nije privatni medij, te je u obavezi da ovu informaciju pruži građanima koji javni servis finansiraju, te da usmeni odgovori nisu ni pristojni, ni dovoljni za ustanovu finansiranu iz budžeta svih građana, a tim više što je Savićeva dio tročlanog suda časti UNRS.

Nakon što je Savićevoj iz BHRT-a zamjeren preblag odnos prema Srbrenici, iz UNRS-a ističu da su analizirali sporni intervju i da stručni tim za 21 minut i 24 sekunde snimka, nije pronašao nijedan primjer da je koleginica bilo gdje, narušila novinarski kodeks.

Iz UNRS pitaju uredništvo i menadžment BHRT, zbog čega svake godine prave cjelodnevne prenose događaja iz Potočara uživo ili nedavno otvaranje obnovljene džamije Arnaudije u Banjaluci, a nisu prenosili na isti način ceremoniju osveštanja obnovljene Saborne crkve u Mostaru ili manastira Žitomislić iz 15. vijeka, koji su, takođe, srušeni.

– Zašto ih nikada nema na komemoracijama u Sijekovcu, Garavicama, Mrkonjić Gradu, Dobrovoljačkoj ulici, Tuzlanskoj malti? Zašto uživo ne prenose nikada događaje iz Donje Gradine? – pitali su iz Udruženja novinara Srpske

Navode da će, ukoliko javnosti najhitnije ne odgovori na ovdje postavljena pitanja, menadžment BHRT-a zacementirati uvjerenje građana Republike Srpske, da je samo na papiru javni radio-televizijski servis, a da se u praksi aktivno ponaša kao servis samo jednog naroda u čijem programu je pitanje o stradanju Srba – ne samo neprimjereno, već se njegovo postavljanje i kažnjava.

Podsjećmo, Savićevoj iz BHRT zamijeraju da je u razgovoru sa Durakovićem imala preblag odnos prema dešavanjima u Srebrenici jula 1995. godine i što nije upotijebila termin “genocid”.

Prethodni članakDoktorica Alma Vila Humačkić iz Mostara ponijela titulu ”Ginelokog 2023 godine”
Naredni članakŽenu ubio sjekirom zbog ljubomore!