U MOSTARU NEMA MJESTA ZA ĆIRILICU: Evo koji vijećnici nisu dozvolili da se ćirilica nađe na mostarskim ulicama

Gradsko vijeće Mostara juče je usvojilo Odluku o adresnom registru Grada Mostara i označavanju naseljenih mjesta, naselja, ulica i trgova nazivima, te zgrada brojevima samo na latinici, te odbilo amandman Kluba Srba u Gradskom vijeću Mostara da se na tablama ulica nađe i ćirilica.

Zamjenika predsjednika Gradskog Vijeća Mostara Velibor Milivojević predložio je uime Kluba Srba da izmjenu Odluke na način da se nazivi naseljenih mjesta, naselja i trgova, te petnaest ulica u centru grada ispisuju i ćirilicom, međutim za taj amandman glasalo je 15 vijećnika što nije bilo dovoljno da on bude usvojen.

Osim Milivojevića, te još dvoje Srba Nataše Jekić i Vladimira Čabrila, za ćirilicu je glasalo i 12 Bošnjaka, te nezavisna vijećnica Boška Ćavar. S druge strane, svi Hrvati bili su suzdržani i na taj način oborili amandman. Na sjednici Gradskog vijeća nije bila prisutna vijećnica iz Kluba Srba  Miljana Kovačević (HDZ).

Klub Srba nije povukao vitalni nacionalni interes na ovu Odluku, jer su nakon neusvajanja amandmana, Nataša Jekić (Koalicija za Mostar predvođena SDA) i Vladimir Čabrilo (HDZ) dali podršku odluci koja je bila na dnevnom redu, a u kojoj nije bilo ćirilice čime je onemogućeno povlačenje vitalnog nacionalnog interesa.

”Nažalost Mostar je juče odbio da izgled tabla na kojim pišu nazivi ulica izgleda slično kao što je to u Banjaluci, jedinom gradu u BiH koji ima nazive ulica ispisane na dva pisma. Amandmanom, u skladu sa Ustavom BiH o pravu na korištenje zvaničnih jezika i pisama i Zakonom o saobraćajnim znacima, na pripremljenu odluku Gradske uprave tražio sam da bar ulice u užoj gradskoj zoni budu ispisane na dva pisma”, kaže Milivojević.

On dodaje da je drugim amandmanom tražio da ispod naziva ulica, po uzoru na velike gradove, bude kratak opis ličnosti, grada ili pojma koji ta ulica nosi.

”Amandmani nisu usvojeni, a onda je odluka usvojena u pripremljenoj formi sa 25 glasova ”za”, protiv smo bili samo  vijećnica Ćavar i ja.  Nažalost takvu odluku su podržali i preostali vijećnici iz reda srpskog naroda, te tako onemogućili dalje moguće pravno djelovanje Kluba srpskih vijećnika. Ovakvim odlukama se ne gradi multietičnost i multikuturalnost”, kaže Milivojević.

Obrazlažući amandman Kluba Srba, Milivojević je rekao da u Ustavu HNK, Zakonom o načinu označavanja i evidentiranja naseljenih mjesta, ulica, trgova i kućnih brojeva, članom 3. je definisana upotreba jezika i pisma: “Nazivi naseljenih mjesta , ulica i trgova ispisuju se u skladu sa Ustavom i zakonom kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisma”.

„Ustavom je takođe definisano, članom 6. da su službena pisma u BiH i FBiH latinica i ćirilica. Pravilnikom o saobraćajnim znacima je definisan način ispisa tako da u FBiH prvo bude naziv ispisan latiničnim pismom pa onda ćiriličnim, a u Republici Srpskoj obrnuto. Uvažavajući zakonske i ustavne odredbe, ali i multietnički i multinacionalni sastav  Grada Mostara, te težnju za daljim turističkim razvojem mišljenja sam da jedan ovakav nediskriminišući amandman svakako treba prihvatiti“, rekao je Milivojević.

Prethodni članakLjulja se fotelja direktorice: Sebija Izetbegović preuzela poštu o njenoj smjeni
Naredni članakMILIVOJEVIĆ: AKO U MOSTARU NEMA MJESTA ZA 15 ULICA NA ĆIRILICI, O KAKVOJ MULTIETNIČNOSTI I RAVNOPRAVSTI PRIČAMO