Elekrična energija, za kojom čovječanstvo ima sve veću potrebu, postala je top tema, a ljudi iz elektroenergetskog sektora Republike Srpske u posljednjih godinu dana uradili su skoro pa nemoguće da se kriza sa električnom energijom ne osjeti.
Ilija Tamindžija, izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u preduzeću Hidroelektrane na Trebišnjici kaže da se dobrim poslovanjem došlo do rezultata.
Tamindžija u gostovanju na RTRS navodi da je cilj osloboditi što više električne energije kao izvozne komponente i na taj način čuvati cijenu za građane Srpske.
Podsjeća da je iza nas izrazito sušna godina, ali da se s obzirom na to da raspolažu sa akumulacijama sa oko milijardu i 300 hiljada kubika vode, domaćinski se poslovalo i štedilo i na kraju došlo do rezultata.
Podsjeća da je energetska kriza dovela do poremećaja i da se u jednom momentu nije mogla ni nabaviti električna energija na berzi.
“Kada imate neki poremećaj u sistemu u tom momentu Hidroelektrane na Trebišnjici su držale sigurnost snabdijevanja kupaca u Srpskoj”, kaže Tamindžija.
Govoreći o cijenama električne energije, Tamindžija kaže da je nekome bilo interesantno trgovati strujom u prošloj godini, ali da elektroprivrede iz okruženja mogu potvrditi da je iza njih nikada teža godina.
Oni su potrošili milijarde na uvoz električne energije, a Srpska je, kaže, sticajem okolnosti imala viškove električne energije. Ti viškovi su bili nešto manji zbog suše i povećanog konzuma, jer električna energije je i za grijanje bila u prošloj godini najpovoljnija, ali se na kraju domaćinskim upravljanjem došlo do dobrog rezultata.
“Nekada je vrijedilo mišljenje da Elektroprivredom ili energetskim sektorom može upravljati ko god hoće jer novac dolazi sam. To je iluzija. Tamo nam trebaju najbolji kadrovi. Tamo nam trebaju najhrabriji ljudi koji znaju i hoće jer džaba vam znanje ako nećete da radite. Naravno i hrabrost u donošenju odluka kada je u pitanju rukovodstvo u elektroenergetskom sektoru, ali i podrška Vlade”, kaže Tamindžija.
Osvrnuo se i na 4. Samit energetske budućnosti SET Trebinje 2023. godine koji se održava od 22. do 24. marta u Trebinju pod sloganom “Energetska stabilnost Zapadnog Balkana”.
“Samit energetike u Trebinju je prerastao i regionalne okvire. Ove godine je najavljen maksimalan broj učesnika, oko 460. Tu imate sve, od struke, investitora, donosilaca odluka i svake godine se donesu značajni zaključci. Možda je i sam Samit opredijelio Elektroprivredu Republike Srpske kojim putem da ide. Elektroprivreda Republike Srpske je izabrala taj investicioni put jer krizu možete pobijediti jedino velikim investicijama. Elektroprivreda Srpske ima ugovoreno i u izgradnji šest objekata u hidro, solar i vjetro energiji”, kaže Tamindžija.
Dodaje da će tema samita biti i dekarbonizacija, i primjena smart tehnologija u upravljanju elektroenergetskim sistemima, investicije i mnogo drugih tema.
Razgovaraće se i o energetskoj krizi i potezima koji su je pratili, kao i činjenici da su neke razvijene zemlje teret krize prebacile na građane i privrednike, a teret energetske krize se u Srpskoj nije osjetio.
“U Srpskoj je bilo galame oko toga, ali za prosječnog građanina prosječan račun se nije nešto uvećao. Možda oni koji imaju malu potrošnju su osjetili veću distributivnu mrežarinu, ali treba nam uredno i kvalitetno snabdijevanje, a da bi smo to obezbijedili moramo uložiti u distributivnu mrežu”, kaže Tamindžija.
Tamindžija ističe da je izvozna komponenta glavni faktor u očuvanju cijena električne energije.
“Da nam nije te izvozne komponente kojom pokrijemo razliku bilo bi drugačije. Ima Elektroprivreda na kraju godine značajnu razliku između cijene koju plati svojim proizvođačima i one cijene koju isporuči distributerima. Tu razliku neko mora pokriti. U ovom slučaju je bitno što više osloboditi električne energije za slobodno tržište da bi na taj način očuvali cijenu. U tom smislu je i išao ovaj tarifni postupak u smislu da malo destimuliše velike potrošače da razmišljaju o nekim drugim izvorima kada je u pitanju toplifikacija i slično”, pojašnjava Tamindžija.
Osvrnuo se i na projekat postavljanja solarnih panela. Kako kaže na javni poziv se prijavilo oko 4.000 građana što je malo, ali da je za to vjerovatno krivac mala cijena električne energije s obzirom da se prosječni računi kreći od 50 do 90 maraka. Takođe, kako kaže još uvijek vlada neupućenost među građanima, zbog čega je Elektroprivreda angažovala veći broj agenata i promotera koji će doći do svake kuće i prezentovati projekat.
“Pozivam građane da se prijave i to govorim iz više razloga, a jedan od razloga je što praktično nema velikog troška jer će se u narednih 8 do 10 godina plaćati oko 90 odsto prosječnog računa iz prošle godine kako bi otplatili do 50 odsto taj solarni sistem koji će biti postavljen na krovu. Taj period kada otplaćujete nemate obavezu održavanja i iza toga perioda, još 20 godina će te imati svog proizvođača na kući”, kaže Tamindžija. Dodaje da će se time olakšati i Elektroprivredi kojoj će biti smanjena potrošnja i time će se moći i zadržavati manje cijene.
Govoreći o poslovanju Hidroelektrana na Trebišnjici i podatka da je ovo preduzeće u prošloj godini ostvarilo dobit od 23,8 miliona maraka, Tamindžija kaže da će se nakon završnog računa vlasnik odlučiti gdje će biti uložen novac. Pet odsto je zakonska obaveza da se ostavi u rezerve, do 10 odsto za donacije, a o ostatku novca će odlučivati vlasnik, što je u ovom slučaju u najvećem dijelu Vlada Republike Srpske.
“Mislim da će se odlučiti da se najveći dio novca investira u završetak projekta Hidroelektrane Dabar”, kaže on.
Iako Tamindžija dolazi iz Hidrolektrana na Trebišnjici komentarisao je situaciju i u ostalim oblastima eketro sektora. Kaže i to da postoji zaključak u kome se navodi da bi sva zavisna preduzeća Elektroprivrede trebala izgraditi po jednu solarnu elektranu koja bi zadovoljila potrebe njihove vlastite potrošnje i na taj način oslobodili dio energije.
“Kada je u pitanju Elektroprivreda Republike Srpske u ovom momentu je aktuelno u izgradnji ili pripremi 6 objekata u hidro, solar ili vjetru. To je Solarni park Zupci koji će biti najveći u državnom vlasništvu na Balkanu. Projekat se realizuje sa mađarskom kompanijom. Vjetropark Hrgud, Hidroelektrana Dabar, Hidroelektrana na gornjoj Drini, Hidroelektrana Bistrica i Hidroelektrana Mrsovo”, kaže Tamindžija.
Dodaje da se prije nekoliko dana dobila koncesija za izgradnju Hidroelektrane Bileća.
“Završetkom hidroelektrana Dabar i Bileća bilans sadšanjeg HET- će se uvećati preko 50 odsto”, poručuje Tamindžija.
Kada je u pitanju solarna elektrana na Zupcima, Tamindžija kaže da je projekat zamišljen u tri faze.
“U konačnici instalisana snaga sve tri faze je oko 200 megavata. Značajno je da će biti u vlasništvu Elektroprivrede jer u Hercegovini sada imate ogroman prostor, možda i do 1000 megavata pod solarnim sistemima gdje su date koncesije”, priča Tamindžija.
Kada je u pitanju profit od prodaje električne energije podsjeća da u BiH rade tri elektroprivrede i da je Elektroprivreda Republike Srpske izvezla nešto ispod višešegodišnjeg prosjeka zbog suša i ispada termoelektrana.
“HET je ostvario značajne benefite pokrivajući ove ispade, jer Elektroprivreda Republike Srpske i Republika Srpska bi dali značajne novce da u tim momentima nije bilo proizvodnje iz akumulacije koja je držala sigurnost sistema. Izvoz nije bio veći od višegodišnjeg prosjeka ali finansijski obim zbog naglog skoka cijena je značajno veći”, pojašnjava on.
Osvrćući se na trenutnu proizvodnju i hidrološku situaciju, Tamindžija kaže da je hidrološka situacija trenutno dobra u cijelom sistemu. Protočne hidrolektrane imaju vode i akumulacije su na zavidnom nivou što je garant da će Elkroprivreda na ljeto imati uredno snabdijevanje svih potrošača.
Tamindžija podsjeća da je Hercegovina područje sa velikom količinom padavina i da je uz to izgrađena akumulacija koja je apsolutno održiva i gdje nema gubitaka a koja je kapaciteta milijardu i 300 miliona kubika vode.
“Kada vi tu akumulaciju napunite i ukoliko domaćinski njom raspolažete to je rezultat. Bili su izazovi prošle godine da prodate električnu energiju po 700, 800 ili 900 eura po megavat satu, ali mi smo čuvali energiju za naše potrošače da bi osigurali bezbjednost. Kada sad uzvodno napravimo još akumulaciju Hidroelektrane Dabar na području opštine Nevesinje onda ćemo povećati dodatno taj akumulacioni prostor. Završeni hidroenergetski sistem Trebišnjice će biti kvalitativno najjači sistem u Evropi”, rekao je Tamindžija.
Na kraju poručuje da je Republika Srpska i cijeli region podnijeli teret krize i nisu je prebacili na građane kada je u pitanju cijena električne energije, te da nove investicije obećavaju samo još bolje rezultate i bolju budućnost.
