Tajnovita abdikacija Petra Karađorđevića uzburkala javnost: Princ Filip običnim životom stekao simpatije u Srbiji, a sada je sve pod upitnikom

Abdikacija princa Petra Karađorđevića u korist svog mlađeg brata kraljevića Filipa bi mogla da bude nastavak rehabilitovane ideje o povratku monarhije u Srbiji, ali analitičari ocjenjuju da ova vijest kratkoročno neće donijeti dramatične političke promjene u Srbiji.

Koliko god odricanje od prestola princa Petra bilo iznenađenje za srpsku javnost toliko je logično da krunu preda u ruke Filipu Karađorđeviću koji već godinama živi na Oplencu sa porodicom, interesuje se za dešavanja u Srbiji i želi da život posveti kraljevskom nasljedstvu.

Šta više, Filip pokušava već duže vrijeme da promijeni i sliku o kraljevskoj porodici pošto je veoma aktivan na društvenim mrežama gdje redovno javnost izvještava o svojim aktivnostima.

Filip mijenja sliku o Karađorđevićima

Ta činjenica predstavlja značajnu novinu u odnosu na percepciju koju je u javnosti stvorio njegov otac Aleksandar Karađorđević. Od kada se 1991. godine vratio u Srbiju i izazvao početnu euforiju u narodu, princ Aleksandar vremenom izgubio je popularnost u Srbiji. Najčešće mu se zamijeralo to što kao prestolonasljednik nije dovoljno dobro savladao srpski jezik.

FOTO: SNEŽANA KRSTIĆ / RINGIER
FOTO: SNEŽANA KRSTIĆ / RINGIER

Istine radi, ni princ Filip još ne priča srpski jezik na zavidnom nivou, ali ne može se poreći da je sa princezom Danicom posvećen očuvanju i njegovanju srpske tradicije, kulture i pravoslavne vjere.

Koliko princ Filip nakon abdikacije njegovog starijeg brata Petra može da postane još uticajniji u Srbiji i eventualno promijeni dinamiku političkog života u Srbiji – tema je koju je Blic analizirao sa svojim sagovornicima.

Ideja o monarhiji je prisutna, ali…

Izvršni direktor CESID Bojan Klačar ističe da se u političkom životu Srbije prepoznaju dvije stvari u posljednjih nekoliko godina.

– POKS je na izborima 2020. godine ostvario relativno dobar rezultat kada je intenzivno zaigrao na kartu povratka monarhije u Srbiji. Činjenica je da je samo na toj ideji POKS napravio rezultat. Tu ideju je zastupao, najprije, SPO koji je praktično prestao da bude aktivan posljednjih 10-15 godina – naglašava Klačar.

Kako kaže, priča se nastavila i na posljednjim izborima.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– POKS se podijelio pa su od jedne stranke nastale dvije velike liste koje otvoreno razmatraju vraćanje monarhije. To su Dveri i DSS zajedno sa dijelovima POKS-a. Dakle, ideja o povratku monarhije je prisutna – podvlači Klačar.

Filip običnim životom zadobija simpatije

Sagovornik primjećuje i drugu stvar.

– Filip Karađorđević u Srbiji se doživljava u drugačijem svjetlu u odnosno na svog oca koji je igrao više na kartu istorije. Princ Aleksandar mislio je da će samo njegovo prisustvo biti dovoljno za povratak monarhije. S druge strane, Filip pokušava da živi običnim životom i da na taj način vrati tu ideju – apostrofira Klačar.

Bez obzira na to, teško je očekivati povratak monarhije u Srbiji.

– Mislim da ne postoji dovoljno raspoloženja u javnosti niti političkih organizacija koje bi baštinile tu ideju povratka monarhije – zaključuje Klačar.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Bez velikog uticaja na kratak rok

I izvršni direktor agencije “Faktor plus” Predrag Lacmanović smatra da na kratak rok abdikacija princa Petra neće imati veliki uticaj na politički život u Srbiji.

– Prvo, princ Filip i dalje nije dovoljno poznat široj javnosti. Drugo, monarhija jeste simpatična ideja, ali nije rješenje. Većina građana i dalje ne vidi Srbiju kao monarhiju. Treće, ni princ Aleksandar ni Karađorđevići se nisu pokazali u prethodnom periodu kao srpsko plemstvo – tvrdi Lacmanović.

Ipak, kako kaže, zahvaljujući princu Filipu osjeća se pozitivnije raspoloženje prema kraljevskoj porodici.

– Princ Filip je simpatičan javnosti, ali je i prilično oprezan u iskazivanju stavova što nije loše. Međutim, ako bi dobio širi medijski prostor mogla bi stvar da se iskomplikuje. Sve zavisi od njegovih stavova – ocenjuje Lacmanović.

Sagovornik podvlači da je povezanost stranaka sa idejom monarhije prilično labava.

– Stranke crpe određenu energiju odnosno glasove na toj ideji, ali je to prilično klizav teren. Recimo, POKS je samim svojim nazivom ograničio svoje djelovanje i zbog toga teško da mogu očekivati značajniji rezultat – zaključuje Lacmanović.

Za obnovu monarhije neophodna promjena Ustava

Da bi obnova monarhije u Srbiji bila pravno moguća potrebna je, najprije, promjena Ustava koji bi predvidio takvu mogućnost. Promjena Ustava se ostvaruje ili dvotrećinskom većinom glasova u skupštini ili na referendumu.

U skorije vrijeme nije se sprovodilo istraživanje u vezi sa idejom povratka monarhije u Srbiji, ali posljednja istraživanja prije nekoliko godina pokazala su da između 25 i 30 odsto građana podržava takvo uređenje zemlje.

Prethodni članakPatrijarh u Pećkoj patrijaršiji: Opet smo došli kući
Naredni članakPutin i Lukašenko razgovarali o predstojećem samitu ODKB