Bacanjem cvijeća u rijeku Bunu na jugu Mostara, paljenjem svijeća i parastosom u Staroj crkvi u Mostaru danas je obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve 14, 15 i 16. juna 1992., kada je nestalo 431 lice srpske nacionalnosti , protjerano više od 30.000 Srba i uništena sva srpska imovina.
Na današnji dan zapaljena je i Saborna crkva Svete trojice u Mostaru, tada najveća pravoslavna bogomolja na Balkanu, a nakon toga i svi pravoslavni hramovi u dolini.
Obilježavanje je organizovala Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje koja ujedno obilježava i Dan nestalih Istočne Hercegovine.
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje Aljonka Dželetović kaže da se 1992. tragalo za 431 osobom, dok se sada traga za još 85 osoba.
Aljonka Dželetović
”Prije 26 godina u ovom mjestu u blizini Mostara stradalo je 29 osoba, od čega 18 vojnika i 11 civila, a još se traži devet osoba iz naselja Buna. Postoje snimci za mnoga stradanja u Mostaru, međutim Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Institut za nestale osobe BiH ne rade adekvatno svoj posao”, kaže Dželetovićeva.
Ona dodaje da su najčešće porodice došle do informacija šta je bilo sa njihovim stradalim, ko ih je odveo, ali su dalje nemoćni. ”To je otvaranje Pandorine kutije, jer je u to uvezan veliki broj visokopozicioniranih ljudi u BiH. Sam taj proces otkrio bi njihovo učešće u zločinima nad srpskim stanovništvom”, kaže Dželetovićeva .
Napominje da ona tačno zna ko je zarobio i odveo njenog brata Milenka Milovića. ”Imam kasetu sa lica mjesta, prepoznatljive ljude. Znam im i imena. Ti ljudi danas žive u Mostaru. Predala sam kasetu SIPA-i, a predmet je tri godine u Tužilaštvu”, navodi ona.
Jovan Savić u junu 1992. izgubio je sina za kojim još traga. Vratio se u Raštane kod Mostara i navodi da mu je teško sjećati se 1992. godine kada je srpski narod u dolini stradao. ”Nemam šta pričati. Za nas je sve davno ispričano. To zlo se ne može ispričati. Moj sin otišao je na Bunu, ali gdje je nestao ja ne znam”, kaže Savić.
Preteško je i za Momčila Medana koji je našao samo dio kostiju svog nestalog sina. ”Šta da kažem za naš jad i tugu. Ništa”, žalosno kaže Medan.
Momčilo Medan i Jovan Savić još tragaju za sinovima
Milenka Brstina kojoj su na Buni stradali muž i djever, te brat od strica kaže da je svake godine sve teže i gore. ”Spomenik smo napravili, a u njemu sama majka i dvije slike sa strane. Za nas Srbe jednostavno pravde nema”, kroz suze kaže Brstina.
Mostarski paroh Radivioje Krulj koji je prisustvovao obilježavanju na Buni podsjetio je da je na današnji dan zapaljena Saborna crkva u Mostaru, a Srbi doživjeli jedno od najvećih stradanja. ”Tada je više od 30.000 Srba napustilo dolinu, veliki je broj stradao, a neke još uvijek tražimo. Kroz ovo tužno sjećanje želimo da gradimo ovdje svoju budućnost, jer ovo je i naš grad i naša zemlja”, reko je Krulj.
On se sjeća da je nakon paljenja Saborna crkva minirana i rušena čak 40 dana. ”Minirani su čak i temelji. To je bila namjera i poruka da se Srbi iščupaju iz korjena i iskrojene u Mostaru i dolini Neretve. Bogu hvala pokazalo se da je to nemoguće. Mi evo zidamo i obnavljamo i hram i život naše zajednice u Mostaru”, naglasio je Krulj.
Ističe da obnavljajući Saborni hram, Srbi žele da obnove Mostar.
U junu 1992. prilikom velike vojne akcije HV-a, HVO-a i HOS-a kojom je komandovao general Janko Bobetko u napadima koji su počeli 7. juna i trajali sve do 26. juna, došlo je do egzodusa i velikog stradanja Srba u dolini Neretve.
Prvo je počelo povlačenje na jugu, od Čapljine da bi zadnji izašli oni iz Bijelog polja na Sjeveru.
”Ono što naše ljude iz doline Neretve i danas muči je pitanje – ko je naredio povlačenje sa položaja koje smo čvrsto držali u to vrijeme. Bilo je ljudi i da nisu znali. Oni su ubijeni i stradali”, pitaju se svjedoci ovih tragičnih događaja.
Obilježavanju na Buni osim porodica stradalih prisustvovali su predstavnici SPC, srpski predstavnici Instituta za nestale osobe, Koordinacije Srba Mostar, načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović i građani srpske nacionalnosti.
TOP PORTAL
