Na sastanku koji su inicirali američka ambasadorica Morin Kormak i šef Delegacije EU u BiH BiH Lars-Gunnar Vigemark prije dva dana SDA, SDP, SBB i DF-a postigli su zajednički stav oko izmjena Izbornog zakona BiH koji je HDZ BiH već ocijenio kao neprihvatljiv navodeći da se takvim prijedlogom Federacija pretvara u bošnjački entitet.
Danas su na sastanku u Parlamentu BiH predstavnici SDA, SBB-a, SDP-a i DF-a definisali šest osnovnih principa koji bi trebali poslužiti kao temelj za provođenje izmjena izbornog zakonodavstva.
Prvi princip je da je potrebno uspostaviti punu simetriju između Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda RS tako što će se nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH izjednačiti sa nadležnostima Vijeća naroda RS. Drugi da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. Treći princip je da će distribucija preostalih mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH biti utemeljena na popisu stanovništva iz 1991. godine, četvrti da će se prilikom distribucije preostalih mandata po kantonima poštovati princip proporcionalnosti.
Peti je da će se osigurati ustavna garancija da će svaki Klub naroda biti popunjen, te šesti da je potrebno spriječiti svaku manipulaciju etničkog izjašnjavanja u skladu sa međunarodnim standardima koje je BiH preuzela.
Šefik Džaferović iz SDA kazao je kako su stavovi koji su usuglašeni su na tragu implementacije odluke Ustavnog suda BiH uz poštivanje postojećeg pravnog okvira, Ustava FBiH. ”Šta misli HDZ, to je njihov stav”, dodao je Džaferović.
Zoran Mikulić iz SDP-a naveo je da je prepoznatljiva težnja HDZ-a BiH da se blokira vlast u FBiH kada god oni nemaju pozitivne rezultate izbora. ”Koriste Dom naroda koji je njima instrument za blokiranje uspostave vlasti”, smatra Mikulić.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak (HDZ BiH) kazao je da su za HDZ rješenja koja su iznijeli SDA, SBB, SDP i DF neprihvatljiva.
Čolak je za N1 kazao da ne vidi nikakve mogućnosti oduzimanja zakonodavnih ovlasti Domu naroda Parlamenta Federacije jer bi to, prema njegovom sudu, značilo pretvaranje Federacije u ”bošnjački entitet”.
”Zapravo, ništa posebno novo, već viđeno, ja bih rekao, na ovim razgovorima. Ja sam zaista očekivao iskorak u smislu mogućeg dogovora u vezi sa promjenama Izbornog zakona. Ali, nažalost, tu nisam vidio ništa novo, vidio sam samo ponavljanje onih starih teza koje, prema mom sudu, ne doprinose rješenju problema”, ispričao je Čolak.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio jekako je u posljednjih godinu dana HDZ izlazio s konkretnim prijedlozima izmjena Izbornog zakona, te da je on spreman sjesti za sto i ne ustajati dok se ne postigne dogovor. ”Ipak, postoje stranke koje žele neku promjenu, ali i one koje žele krizu. A postoje i stranke, prije svega one sarajevske, koje žele zadržati status quo. Razumijem ih donekle, jer zašto ispustiti mogućnost da drugom birate predstavnike, što je omogućeno trenutnim zakonom koji je FBiH definirao kao jednu izbornu jedinicu”, ističe Čović.
Izbori će se u svakom slučaju održati, smatra Čović, ali bez usvajanja izmjena Izbornog zakona bit će teško implementirati rezultate izbora.
“Može uslijediti užasna kriza, ali ja se nadam da to toga neće doći”, poručuje Čović.
Šef delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark kaže da Evropska unija nema “rezervni plan” za suočavanje s eventualnom krizom u BiH koja bi mogla uslijediti ako do početka maja ne bude dogovora o izmjenama izbornog zakona i od političara očekuje da pokažu odgovornost prema biračima i učine sve kako do takvog razvoja događaja ne bi došlo.
“Nema posebne inicijative Evropske unije i SAD. Samo smo ih saslušali”, kazao je Vigemark komentirajući sastanak sa SDA, SBB-om, SDP-om i DF-om.
Idući korak bio bi okupiti čelnike svih bitnih stranaka i vidjeti ima li među njima zajedničkog stajališta nužnog za kompromis.
“To je dio procesa kojega podupiremo kako bi sve relevantne stranke doveli za stol”, kazao je švedski diplomata dodajući kako je jasno da u tom procesu niko neće dobiti sve, a svi trebaju dati nešto.
Izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti donesene do sredine maja kada CIK raspisuje Opšte izbore.
