Prehrambene navike koje loše utiču na mozak

Kada se odlučite na promjenu ishrane na umu imate određene ciljeve, koji variraju od gubitka kilograma pa sve do transformacije cijelog tijela.

Iako se mnogi ljudi koji su na dijeti fokusiraju na promjenu aspekata svog vanjskog izgleda, mogu zaboraviti kako način prehrane utiče na njihov mozak. Prilikom promjene ishrane trebali bismo voditi računa vitalnim organima.

Prema Svjetskoj federaciji neurologa zdravlje mozga utiče na sposobnost osobe da komunicira, donosi ispravne odluke i vodi zdrav način života. Brojni faktori doprinose zdravlju ovog organa, uključujući obrasce spavanja, vježbe i prehranu.

Ishrana ima veliki uticaj na vaše kognitivno zdravlje. Ako jedete pogrešno, mogli biste završiti s upalom živčanog sistema, što će dovesti do pada pamćenja i drugih zdravstvenih problema. Iako ovo stanje zvuči zastrašujuće, možete izbjeći sve neželjene simptome prateći od čega se sastoji vaša prehrana.

Prejedanje šećerom

Kad vam je potrebno da vaš mozak radi 100 posto pazite da ne pretjerate sa unosom šećera.

“Funkcija vašeg mozga uvelike ovisi o razini šećera u krvi, jer je glukoza obično glavno gorivo za vaš mozak”, kaže dr. Dimitar Marinov.

Previše šećera ne šteti direktno vašem mozgu, ali izaziva oslobađanje visokih razina inzulina. Inzulin utječe na pristup različitih aminokiselina u vaš mozak, tačnije blokira transport većine aminokiselina osim triptofana.

Ne jedete ugljikohidrate

Mogli biste pretpostaviti da bi izbacivanje šećera iz vaše prehrane moglo učiniti čuda za vaše neurološko zdravlje, ali nemojte tako brzo donositi ove pretpostavke.

“Glukoza nije jedino gorivo mozga. Također, može sagorijevati ketone. Iako će se većina ljubitelja ketoa zakleti da je sagorijevanje ketona optimalnije i poboljšava funkciju mozga, adaptacija se ne događa u jednom danu. Osim ako vaše tijelo nije dobro prilagođeno ketozi, prestanak ugljikohidrata može dovesti do nestabilnosti nivo šećera u krvi, pa čak i epizode hipoglikemije. To može dovesti do zamagljivanja mozga, zbunjenosti, pa čak i kratkog gubitka svijesti”, dodao je.

Pretjerano uživanje u alkoholu

Alkohol može utjecati na vaše tijelo, a posebno utječe na vaš mozak.

“Pijenje više od preporučenih 1 do 2 pića dnevno može utjecati na sposobnost vašeg mozga da funkcionira najbolje”, kaže Melisa Mitri.

Previše alkohola s vremenom može utjecati na nivo neurotransmitera u vašem tijelu, koji su hemijski glasnici koji pomažu vašim moždanim stanicama u komunikaciji.

Preskakanje obroka

“Mozak koristi 20 posto tjelesne energije i to je prva stvar koja pati kada je energija iz hrane ograničena”, kaže Liz Vajosnik.

Kada preskačete obroke, tijelo prelazi u kompenzacijski način da pokuša stvoriti glukozu za mozak i uravnotežiti šećer u krvi na siguran, ravnotežni nivo. To se u tijelu može manifestovati kao niska energija, uznemirenost i nemogućnost koncentracije ili fokus.

Za zdravlje mozga, korisno je doručkovati unutar jednog sata nakon buđenja, a zatim jesti uravnotežen obrok svaka 3 do 4 sata u toku dana.

Više zadataka tokom jela

Ako volite ručati za radnim stolom dok radite, možda ćete nasamariti mozak da se prejede.

“Izvođenje zadataka dok jedete znači da gubite svijest i osjećaj hrane koju imate ispred sebe”, kaže Vajosnik.

Multitasking tokom obroka može značiti da gubite kontakt sa signalizacijom sitosti.

Prethodni članakVladika Jovan se spustio padobranom u manastir Đurđevi stupovi
Naredni članakBojan Tomović pokušao da se ubije