Gradsko vijeće Mostara sutra će raspravljati o usvajanju Statuta Grada Mostara, najvažnijeg pravnog akta grada, a sudeći po izjavama uoči sjednice od usvajanja nema ništa.
U materijalima Gradskog vijeća tri su prijedloga, prijedlog SDA, prijedlog HDZ-a i prijedlog SDP-a.
Grad Mostar funkcioniše po Statutu koji je 28. januara 2004. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun kako bi ujedinio Mostar koji je do tada bio podijeljen na šest gradskih opština. Ešdaunovim Statutom ugašene su opštine, a Mostar formalno-pravno ujedinjen. Uz Statut, Ešdaun je tada nametnuo i posebna izborna pravila za Mostar.
Statut nikada u potpunosti nije zaživio, jer primjera radi, nikada nisu ujedinjene neke gradske institucije i preduzeća, a sve je trebalo biti jedinstveno. Ono što treba napomenuti je da Gradsko vijeće nikada nije usvojilo taj Statut.
U međuvremenu su Hrvati bili nezadovoljni izbornim pravilima za Mostar, tvrdeći da vrijednost svakog glasa u ovom gradu nije ista, što su i dokazali na Ustavnom sudu BiH koji je stavio van snage dijelove Izbornog zakona koji se odnose na Mostar i naložio izmjene. Nakon toga Mostar je ušao u vakum i agoniju, te duže od deset godina bio bez dogovora o izmjenama izbornih pravila za Mostar, a tako i bez zakonodavne vlasti, odnosno Gradskog vijeća.
Nakon presude Međunarodnog suda u Strazburu, te ogromnog pritiska međunarodne zajednice HDZ i SDA u junu 2020. godine potpisuju Sporazum kojim su dogovorili izmjene izbornih pravila za Mostar i novi Statut Grada Mostara. Na taj Sporazum uz čelne ljude HDZ-a i SDA Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, kao i predsjednike mostarskih odbora ovih stranaka Slavena Zeljke i Salema Marića, potpise stavljaju i ambasadori SAD-a, Velike Britanije i OSCE-a.
Mostar je tako u decembru 2020. dobio izbore, dobio novo Gradsko vijeće i gradonačelnika. No. koalicioni partneri u Mostaru, HDZ i SDA, do danas nisu usvojili novi Staut.
Šta je danas sporno pokušali smo saznati od ključnih političkih aktera i predlagača novog Statuta.
Predsjendik Kluba Koalicije za Mostar Adil Šuta (SDA) kaže da prijeldog koji je on poslao u proceduru nema ni zareza odstupanja od onoga šta je potpisano i dogovoreno u junu 2020. godine.
”Mi smo spremi povući svoj prijedlog i otići na internet stranicu hdzbih.org i usvojiti prijedlog Statuta koji stoji na toj stranici. Sve što je na stranici HDZ-a, mi od toga nismo odstupili. Mi stojimo iza onoga šta su potpisali stranački predsjednici, te američki, britanski i ambasador OSCE-a. Dobili smo i tumačenje OHR-a. HDZ sada izlazi sa nekim novim prijedlozima, u prvoj varijanti umjesto šest komisija predlažu dvije, pa zatim predlažu šest, odstupaju od onoga što smo potpisali. Nije sada procedura da otpakuju paket”, kaže Šuta.
On podsjeća da je dio Sporazuma koji se odnosi na Izborni zakon sproveden, te da treba provesti i dio koji se odnosi na Statut.
Neusvajanje i odstupanje od potpisanog, po njemu je, šamar međunarodnoj zajednici.
Predsjednik Kluba HDZ-a BiH Vlatko Marinović ističe da je prijedlog Statuta Grada Mostar koji je on uputio u proceduru urađen kao neka vrsta poboljšane verzije i urađen na osnovu analize rada Gradske uprave i Gradskog vijeća u protekle dvije godine, kao i na osnovu analize nedostataka iz ranijeg perioda.
”Bili smo otvoreni da uradimo bolje. Iz svega proizilazi da bi trebali dopustiti da se o tekstu novog Statuta otvori javna rasprava. Ne treba mistificirati. Mi smo spremni odgovoriti na svako pitanje vezano za svaki članak, dok s duge strane postoje političke opcije u Gradskom vijeću koje imaju ozbiljan strah od javne rasprave”, kaže Marinović.
Osvrćući se na verziju Statuta koji je dogovoren uz Sporazum, Marinović kaže da je u tom trenutku to bio solidan tekst i bolji je od nametnutog. ”Ali taj tekst je u ovom trenutku prevaziđen. Mislim da je sada najodgovornije prema svima, prema javnosti, pokazati generalnu odgovornost i napraviti najbolje od onoga što se može. Jasno je da treba dvotrećinska većina za usvajanje Statuta, ali ne čini se racionalnim da nešto što je sirovo i nezavršeno sada forsiramo kao tekst koji se mora usvojiti. Statut Grada Mostar je najvažniji pravni akt i on nije kratkoročni dokument, to nije dokument pojedinca i bilo šta ne može biti prijedlog bilo koje opcije, treba uključiti i stručni dio javnosti kako bismo došli do najboljeg rješenja”, stava je Marinović.
On je mišljenja da je predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić samovoljno, zaobilazeći Komisiju za Statut, predložio četiri različita dokumenta što je, po njemu, presedan u radu bilo kog vijeća. ”Vi kada ste predlagač morate znati koji materijal predlažete. Mi ćemo sada pokušati vidjeti kakvo je obrazloženje da se jedna ovakva prebitna tema stavi da se odradi na brzinu. Potrebna je tematska sjednica vezana za Statut i ići u formu nacrta tako da bismo pripremili neku vrstu materijala za javnu raspravu, bez obzira šta bi to proizvelo. Dobili bismo i vremena i kvalitetnih inputa od zainteresovanog dijela javnost. Mi smo mišljenja da Statut treba da bude Statut normalne jedinice lokalne samouprave”, navodi Marinović.
Prijedlog Statuta koji je uputio HDZ BiH prerađen je u više članaka u odnosu na onaj koji je dogovoren 2020. Osim što je u jednoj verziji predloženo osnivanje dvije Komisije Gradskog vijeća, jedne za većinska bošnjačka, a druge za većinska hrvatska područja, dodata je i verzija sa šest Komisija.
U prijedlogu HDZ-a znatno je izmijenjen i dio koji se odnosi na Ured za reviziju na način da mu se smanjuju ovlaštenja i da nema dijela da je odgovoran Gradskom vijeću. U ovom prijedlogu uvodi se i pojam Ureda gradonačelnika kome se daju neke nadležnosti dosadašnjeg Sekretarijata Gradske uprave, čime se derogira pozicija glavnog savjetnika koja je do sada bar formalno-pravno pripadala srpskom narodu. Kada je u pitanju rad gradonačelnika i zapošljavanje u Gradskoj upravi, HDZ predlaže da se ono sprovodi po posljednjem popisu, a ne kao što to definiše dosadašnji Statut i Ustav Federacije koji precizno definiše ovo pitanje posebno za Grad Mostar pa u glavi 6c ‘ORGANIZACIJA MOSTARA’ pod stavkom 8 koji j kaže ”Konstitutivni narodi i ostali su proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11.a ovog Ustava.”
Prijedlog SDP-a, koji između ostalog predviđa osnivanje četvrtog kluba ”ostalih”, nema nikakve šanse pa se oko njega u političkim krugovima i javnosti mnogo i ne diskutuje.
Kada je u pitanju Sporazum iz Mostara iz juna 2020. godine, valja podsjetiti i na to da je uz Sporazum o Mostaru između dvije stranke potpisan i Sporazum o izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nisu dogodile. HDZ je zbog toga i na prošlim Opštim izborima ostao bez svoga predstavnika u Predjedništvu BiH. Čini se da će stoga i usvajanje Stauta koje sada forsira SDA sačekati izijesno vrijeme.
