– Republika Srpska je dobila istorijsku podršku za svoje stavove u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) tako da je svima, nakon posljednje sjednice u Njujorku, jasno ko je kriv za situaciju u BiH i u kojem pravcu stvari treba dalje da se odvijaju.
To su, između ostalog, ocijenili političari i stručnjaci za diplomatiju i međunarodne odnose nakon redovne polugodišnje debate o situaciju u BiH koja je u utorak uveče održana u Savjetu bezbjednosti UN -a kada su priliku da se obrate predstavnicima zemalja članica imali Kristijan Šmit te srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Opšta ocjena jeste da su, uprkos drugačijem stavu nekih zemalja, velike sile, generalno posmatrajući, promijenile svoj stav o Šmitu i počele da posmatraju stvari sa stanovišta Republike Srpske i tvrdnji da niko iz Banjaluke ne ruši Dejton nego da je krivac za posljednju krizu zapravo Šmit. Govor Cvijanovićeve je ocijenjen kao istorijski, suštinski i objektivan.
Pogrešni narativi
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je ukazano na narative koji se koriste kao podloga za zloupotrebe, kao i na to da je BiH u ćorsokaku. On je zahvalio svima koji su bili objektivni u Savjetu i naglasio da Srbima ne treba navijač sa strane, već objektivno sagledane činjenice i da zato treba podržati ono što je Cvijanovićeva rekla, a to je – ako mislite da je Šmit visoki predstavnik hajde da se glasa na sjednici Savjeta bezbjednosti i da se vidi da li jeste ili nije.
Dodik je u srijedu novinarima u Beogradu rekao da se godinama opstruiše da se čuje glas Srpske i srpske strane u BiH i da je stvoren narativ da je sve što muslimani govore u Savjetu bezbjednosti prihvaćeno kao definitivno, sve do trenutka dok se nije čuo govor Cvijanovićeve.
– To je istorijski govor koji je neko sa našeg prostora održao u SAD na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a – istakao je Dodik i dodao da govor nije bio usmjeren ni protiv muslimana, ni protiv Hrvata u BiH.
On je naveo da je viđen odlučan stav Rusije, Kine i mnogih drugih zemalja, koje su nestalne članice, a govore veoma neutralno. Naglasio je da treba raščistiti sa onim što je nametnuto do sada.
– Mi ne prihvatamo ono što se nameće, ali ostale su posljedice. BiH će se na tome lomiti – ili će uspjeti da preživi vraćanje na Ustav ili će nestati kao neustavna kategorija – rekao je Dodik i ponovio da Srpska ne govori o bilo kakvoj separaciji.
Svoje viđenje poslije sjednice je iznijela i Cvijanovićeva. Ona je za Srnu navela da groznica koja je obuzela Zlatka Lagumdžiju pokazuje stanje svijesti u bošnjačkom političkom bloku.
– Stvari se mijenjaju. Kristijan Šmit potonuo, Zlatko na iglama. I oni koji su rekli da podržavaju poziciju visokog predstavnika nisu rekli da podržavaju nakaradna bonska ovlašćenja, već njegovu dejtonsku ulogu – rekla je Cvijanovićeva.
Oni u koje su se najviše uzdali Lagumdžija i Šmit nisu napadali Republiku Srpsku zato što im je jasno da je, kako je navela, Šmit napravio haos u BiH i doveo zemlju do kolapsa.
– Nama u Republici Srpskoj ne treba favorizovanje, već pravedan pristup i tu se mi razlikujemo od političkog Sarajeva. Laž koju su godinama gradili se polako topi – rekla je Cvijanovićeva.
Debatom u Savjetu je i te kako zadovoljna.
– Pogledajmo veliku petorku. Rusija i Kina apsolutno svjesne da probleme u BiH pravi Šmit nelegalnim intervencijama. SAD daje podršku dejtonskoj poziciji visokog predstavnika, ali ne zagovara, niti brani tzv. bonska ovlašćenja. To je ogroman pomak. Ne etiketiraju krivce, traže ono što i mi zagovaramo u Republici Srpskoj – rekla je Cvijanovićeva i dodala da nije iznenađujući ni stav Ujedinjenog Kraljevstva jer su duboko antisrpski nastrojeni kao i da je jedino razočarenje nastup predstavnika Francuske.
Ona je ukazala da BiH nema budućnost ako je sadašnji Šmit ili neki novi – Šmit njen navodni čuvar.
– Pozicija visokog predstavnika se mora vratiti na legalne postavke, a to je Aneks 10 Dejtonskog sporazuma i početi sa radnjama na zatvaranju OHR. Agenda pet plus dva za zatvaranje OHR nije utvrđena Dejtonom. Nju je izmislio PIK koji isto tako nema pravno uporište, kao što ga nemaju ni izmišljena i monstruozna tzv. bonska ovlašćenja. U ovoj borbi za istinsku vladavinu prava i istinsku demokratiju, EU je isključila samu sebe, a mogla je da bude najvažniji akter. Treba reći da nije dovoljno samo vratiti visoke predstavnike u okvire Dejtona, već se moraju poništiti i akcije koje su dovele zemlju u krizu – zaključila je Cvijanovićeva.
Lekcije iz diplomatije
Bivši diplomata Vladislav Jovanović rekao je za Srnu da je Cvijanovićeva jasno i argumentovano iznijela kompletan stav Republike Srpske i istinu o stanju u BiH, dok se Kristijan Šmit pokazao Hromi Daba koji je bezuspješno pokušava da se nametne Savjetu bezbjednosti UN.
– Članovi Saveta bezbednosti će, hteli ne hteli, morati da zadrže na umu činjenice koje je iznela Cvijanovićeva – kazao je Jovanović.
Za potez ruskog ambasadora pri UN Vasilija Nebenzje, koji je napustio salu tokom izlaganja Šmita, ističe da je to potvrda da ga oni ne priznaju.
– Tako da je Šmit – Hromi Daba koji se našao u BiH i kao takav pokušava da se nametne i u UN. Ali, kao što su diskusije u Savetu bezbednosti pokazale, on u tome očigledno nema uspeha niti će ga imati. Ključan je stav o njegovom imenovanju, a to je da mora da dobije agreman Saveta bezbednosti, koji nije dobio niti je u izgledu da ga dobije – istakao je Jovanović koji je i bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije.
Nekadašnji ambasador Srbije pri UN-u Branko Branković kaže za Srnu da je izvještaj Šmita o stanju u BiH kao da ga je sastavljao Alija Izetbegović, te ukazao da u UN nisu smjeli ni dopustiti da se obraća, budući da nije legitimno izabran.
– Njegovo i komuniciranje bilo koga iz UN sa Šmitom je bez uporišta u zakonu, jer je on najobičniji turista u BiH i kao takav ne može da piše kojekakve izveštaje – naveo je Branković.
Magistar međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije Lučijano Kaluža kaže da su tok i epilog sjednice potvrda da Srpska vodi ispravnu politiku.
– Nije primijećeno, posljednjih godina, kraće izlaganje SAD po pitanju BiH i to govori dovoljno o političkom i verbalnom zaokretu. BiH više nije u fokusu i potvrđeno. Jasno i decidno je rečeno da se mora poštovati Dejton i da je sve na unutrašnjim dogovorima. Naravno, rekli su da osuđuju svaku vrstu negativne retorike u BiH, ne i odakle dolazi. Ni u jednom negativnom komentaru nije pomenuta ni Srpska niti bilo ko iz Srpske za razliku odranije – rekao je Kaluža za “Glas Srpske” i dodao da je podrška Šmitu kao takvom skoro minimalna ili nepostojeća od strane velikih sila, osim jedne ili dvije evropske zemlje.
Sjednica je ovjerila i politiku koji vodi Republika Srpska.
– Srpska je dobila pozitivnu potvrdu za svoje politike, iako su neke zemlje imale razloge zbog kojih su provlačile Srpsku u negativnom kontekstu, a to moramo da gledamo i kroz geopolitički i istorijski kontekst. Ali one nisu ključne, već velike sile koje su bile ili protiv Šmita ili se nisu uopšte obazirale na njegovo postojanje – zaključio je Kaluža.
“Pokisao miš”
Dodik je rekao da je u Savjetu bezbjednosti UN-a ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija bio kao “pokisao miš” koji je bio vidljivo nervozan, za razliku od srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović koja je bila kolosalna.
Na pitanje da prokomentariše izjavu da su Srpska i Rusija doživjele poraz u Njujorku, Dodik je rekao da je napredak što Lagumdžija tretira Srpsku kao aktivnog učesnika u poslovima Savjeta bezbjednosti UN, što je usluga kakvu joj još niko nije uradio.
– Za razliku od njega mi mislimo da je Cvijanovićeva nastupala kao srpski član Predsjedništva BiH, a on smatra da je nastupala Republika Srpska. To je pomak, odličan pomak – naveo je Dodik.
