Prema izvještajima međunarodnih medija, sirijski predsjednik Bašar el-Asad napustio je Damask u ranim jutarnjim satima, označavajući kraj 54-godišnje vladavine porodice Asad nad Sirijom.
Izvori navode da je njegov odlazak uslijedio nakon što su opozicione snage, predvođene grupom Hajat Tarir el-Šam (HTS), ušle u glavni grad nakon ofanzive koja je počela krajem novembra.
Syrian Emergency Task Force javila je da su “režim Asada, Rusija i Iran izgubili kontrolu nad Sirijom”.
Bašar el-Asad nije bio predodređen za predsjednika Sirije. Kao drugi sin Hafeza el-Asada, koji je vladao Sirijom od 1970. do 2000. godine, Bašar je studirao oftalmologiju u Londonu. Nakon smrti starijeg brata Basila u automobilskoj nesreći 1994. godine, pozvan je natrag u Siriju kako bi se pripremio za preuzimanje vlasti.
Nakon smrti oca 2000. godine, tada 34-godišnji Bašar el-Asad postao je predsjednik nakon što je sirijski parlament izmijenio ustav kako bi snizio starosnu granicu za predsjednika s 40 na 34 godine. Njegovo preuzimanje vlasti popraćeno je očekivanjima mogućih reformi i modernizacije zemlje. U početnom razdoblju svoje vladavine, Asad je najavio određene reforme. U jednom od svojih prvih intervjua kao predsjednik izjavio je: “Reforma je nužna, ali mora biti postupna i prilagođena našim uslovima”.
Ipak, njegova vladavina je bila obilježena centraliziranom kontrolom nad državnim institucijama, značajnom ulogom alavitske manjine u vojsci i vladi, te koncentracijom ekonomske moći među određenim grupama. Značajna promjena dogodila se 2011. godine početkom Arapskog proljeća – talasa protesta koji su zahvatili brojne arapske zemlje, počevši od Tunisa. Protesti koji su započeli u Siriji prerasli su u dugogodišnji oružani sukob koji je donio veliki broj žrtava i raseljavanje stanovništva.
Tokom sukoba, Asad je imao podršku Rusije i Irana, ali nije uspostavio kontrolu nad cijelom teritorijom Sirije. Njegova administracija upravljala je većinom većih gradova, dok su drugi dijelovi zemlje bili pod kontrolom različitih grupa. Prema dostupnim informacijama, značajne promjene u kontroli teritorija započele su krajem 2023. godine. Nakon gubitka kontrole nad više gradova, uključujući Homs, izvori navode da je Asad napustio Damask.
Razdoblje sukoba u Siriji ostavilo je značajne posljedice na zemlju i stanovništvo. Prema procjenama UN, u sukobu je bilo 500.000 žrtava i raseljeno oko 11 miliona ljudi. Dokumentovani su brojni slučajevi kršenja ljudskih prava od strane svih uključenih strana, uključujući i korištenje hemijskog oružja.
– Moja dužnost je spasiti Siriju – izjavio je Asad 2016. godine, ali se zemlja suočila s obimnim razaranjem, piše Večernji.
