Na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, održanoj u utorak, istaknuta je važnost nastavka rada na prostornom uređenju grada, kao i pokretanja postupaka za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i najma poljoprivrednog zemljišta.
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Đani Rahimić istakao je da je na sjednici razmatran veliki broj tačaka te da su donesene brojne značajne odluke, među kojima se izdvaja sedam odluka vezanih za regulacione planove i četiri odluke o proglašenju javnog interesa.
– Takođe, donesena je izuzetno važna odluka o ponovnom uspostavljanju, odnosno imenovanju članova Savjeta prostornog plana Grada Mostara, što smatram jednom od najznačajnijih odluka današnje sjednice. Riječ je o ključnom dokumentu prostornog uređenja grada i jedinica lokalne samouprave – kazao je Rahimić.
Dodao je da je među zapaženijim odlukama i ona o raspisivanju javnog konkursa za najam poljoprivrednog zemljišta. Riječ je, kako kaže, o problematici koja je dugo opterećivala Gradsko vijeće i Grad Mostar, prvenstveno zbog problema s privrednim društvom HEPOK, koje je bilo korisnik tog zemljišta.
Nakon brojnih pravnih nedoumica, država je zemljište vratila u nadležnost Grada, čime je danas omogućen nastavak tog procesa, istakao je Rahimić.
Prema njegovim riječima, najviše rasprave na današnjoj sjednici izazvale su odluka o proglašenju pješačke zone te odluka o izmjeni sistematizacije Grada Mostara, koje su u javnosti smatrane posebno osjetljivim temama.
– Obje odluke dobile su većinu, ali je bilo dosta nesporazuma i neodgovorenih pitanja oko proglašenja pješačke zone, jer nismo dobili sve informacije na vrijeme, pa su vijećnici postavljali pitanja na sjednici. Kada je riječ o sistematizaciji, bilo je komentara o nacionalnoj zastupljenosti, što je uvijek osjetljiva tema u Mostaru i BiH – pojasnio je predsjednik Gradskog vijeća.
Na pitanje o sjevernom ulazu u grad i narednim koracima u njegovom rješavanju, objasnio je da je riječ o nezgodnom slučaju, jer se sporna raskrsnica nalazi na granici dva regulaciona plana, Zalika i Sutine.
– To neće usporiti realizaciju projekta. U prethodnom periodu imali smo intenzivne sastanke s predstavnicima Cesta FBiH, otklonili smo nedoumice i omogućili im da apliciraju za izdavanje dozvole kod nadležnog kantonalnog ministarstva, koje dozvolu može izdati i bez čekanja na regulacioni plan – pojasnio je.
Govoreći o uklanjanju porušenih objekata, gradonačelnik Mostara Mario Kordić rekao je da ranija odluka o tome nije u potpunosti zaživjela u praksi, naglasivši da je Grad pronašao alternativni model, da su aktivnosti u vezi s uklanjanjem objekata u toku te da će vrlo brzo započeti konkretne akcije.
– Čekali smo prodaju odmarališta u Gracu, koja se konačno desila, i tim novcem ćemo djelimično finansirati eksproprijaciju potrebnu za početak obnove Razvitka. Po istom modelu radimo i u Zagrebačkoj ulici, gdje je izgorjela zgrada godinama stajala. Zajedno sa stanarima, vlasnicima i investitorima, Grad Mostar je kao partner učestvovao u kreiranju koncepta kako bi se stvorili preduslovi za rješavanje ovog područja – kazao je Kordić.
Naglasio je da se u centralnoj zoni trenutno gradi jedan objekat, smješten na samom raskršću prema Skupštini Kantona.
– Razmišljamo o deset stanova u jednom objektu, gdje pokušavamo s investitorom uskladiti njegov interes, interes Grada Mostara i interes ljudi koji su stanove izgubili u ratu, kako bi se i to obnovilo. Promijenili smo koncept jer prethodna odluka nije u potpunosti zaživjela i sada tražimo rješenja s privatnim kapitalom i investitorima kako bismo sanirali oštećene zgrade. Kada je riječ o Privrednoj banci, završavamo pregovore s investitorima i vlasnikom i vjerujem da će ove godine početi rušenje i gradnja novog, modernog objekta. Procesi jesu dugotrajni, ali se radi svakodnevno i nadam se da ćemo do kraja mandata barem ovaj dio Bulevara i najvidljivija oštećenja sanirati – pojasnio je gradonačelnik.
Istakao je i da je projekat izgradnje stanova za mlade porodice u toku.
– Projektna dokumentacija je gotovo završena, lokacije su određene, a još se radi na tehničkim detaljima. Ono što još nemamo do kraja definisano jeste model kojim bismo mladim ljudima omogućili kupovinu stanova. S obzirom na to da BiH nema model sličan APN-u, koji je Republika Hrvatska koristila za stambeno zbrinjavanje, tražimo rješenje koje bi bilo prihvatljivo i jednostavno, kako bi mladi ljudi mogli kupiti stanove po povlaštenim cijenama – rekao je gradonačelnik.
Rahimić je dodao da Grad trenutno planira izgradnju stanova u nekoliko objekata – jedne zgrade u Južnom logoru sa 42 stana te dvije zgrade u naselju Rodoč, koje zajedno imaju 56 stanova, odnosno po 28 u svakoj – te da će kriterijumi za dodjelu stanova biti definisani posebnim programom stambenog zbrinjavanja.
– Grad Mostar je naručio idejni projekat kako bismo vidjeli koliko tu ima stambenih jedinica, a sljedeći korak je donošenje programa i utvrđivanje kriterijuma, koji će vjerovatno biti slični kriterijumima dosadašnjih subvencija za mlade. Sada želimo stvoriti maksimalno povoljne uslove da ljudi mogu kupiti te stanove i, naravno, putem javnog konkursa odabrati one kojima je ova vrsta pomoći zaista potrebna – zaključio je Rahimić.
