Hrvatska je, uz Estoniju i Sloveniju, u 2016. godini bilježila najveći udio nezaposlenih mladih koji su zbog posla bili spremni preseliti u drugu zemlju Evropske unije, pokazuju podaci evropskog statističkog ureda.
U Hrvatskoj je 2016. godine 26 posto nezaposlenih mladih bilo spremno preseliti u drugu zemlju Evropske unije, čime je zajedno s Estonijom zauzela vodeće mjesto među zemljama EU-a, navode u Eurostatu. Napominju pritom da je riječ o zemljama “čiji je uzorak bio dovoljno velik za izvlačenje zaključaka”.
Slijedi Slovenija s 25 posto nezaposlenih građana u dobi od 20 do 34 godine spremnih preseliti u druge zemlje Unije kako bi se zaposlili.
Najmanji je udio nezaposlenih mladih prema raspoloživim podacima Eurostata iskazao takvu spremnost u Velikoj Britaniji i Irskoj, pet posto, te u Holandiji, šest posto, i Italiji, sedam posto.
U prosjeku je u EU na selidbu u drugu zemlju EU-a u 2016. spremnost iskazalo 12 posto mladih.
Švedska pak predvodi grupu zemalja EU-a s najvećim udjelom mladih koji su 2016. godine bili spremni zbog posla preseliti izvan EU-a, od 34 posto. Slijede Španjolska i Finska s 28 posto, te Francuska s 27 posto.
U Hrvatskoj je tu spremnost iskazalo 11 posto mladih, manje nego na nivou EU-a gdje je njihov udio iznosio 17 posto.
Najizrazitiju nesklonost preseljenju zbog posla, bilo unutar matične zemlje, bilo u druge zemlje EU-a bilo izvan Unije, pokazali su 2016. godine mladi nezaposleni na Malti, gdje se njih 73 posto ne bi selilo kako bi pronašli zaposlenje.
Slijedi Holandija sa 69 posto mladih nespremnih na selidbu i Cipar s njih 68 posto.
U Hrvatskoj 44 posto mladih 2016. godine nije bilo spremno promijeniti mjesto boravka kako bi pronašli posao.
Hina
