Plato Muzeja Hercegovine u Trebinju sinoć je bio premali da primi svu zainteresovanu publiku koja je došla na promociju knjige “Stranac u šumi”, njegovog visokopreosveštenstva mitropolita njemačkog Grigorije.
O knjizi “Stranac u šumi” koja dolazi nakon knjiga “Preko praga” i “Nebeska dvorišta”, koje su takođe ispovijesti preosvećenog mitropolita Grigorija, govorili su fra Iko Skoko, sveštenik Nikola Pejović i književnik Elis Bektaš.
„U ovoj knjizi sam izmislio jednog junaka i kroz priču s njim ispričao bitan dio svog života, kada sam bio monah u manastiru Ostrog. Izmislio sam tog jednog starca u šumi, kod koga odlazim i pričam o svemu“, kazao je mitropolit Grigorije.
Na pitanje da li u starcu možemo prepoznati upokojenog vladiku Atanasija, mitropolita Amfilohija i sve one duhovnike od kojih je učio, odgovorio je:
„Ne samo duhovnike, već sve ljude u mom životu od kojih sam učio i s kojima sam razgovarao. On je pomalo arogantan, ljut, dobar, emotivan, blag… znači, ima sve osobine ljudi koji su prošli kroz moj život.“
Ona šuma u kojoj je stranac boravio, kako je istakao, nalazi se u svima nama, i mitropolit Grigorije želi da je sami pronađemo. Najvažnije je, kaže, da shvatimo da je postojanje ono što nas čini savršenim.
„Ako jedan pisac u pokušaju, kao što sam ja, pokuša da stvori jednog takvog lika i učini da postoji, onda je srećan. A ako ne uspije, to je onda so na ranu. Postojanje je najvažnije – postojanje je već savršenstvo. Danas ljudi odustaju od prijateljstva, ljubavi, zanimanja koja vole, jer kažu da žele da sačuvaju svoj duševni mir. Kao da to postoji. Ustvari, sve se radi pod pritiskom straha. A pisanje ili umjetnost je udaranje kontre odustajanju“, rekao je autor knjige.
„Meni je jako bolno da kažem ljudima: radite ovo ili ono. Jer i sam imam mnogo grešaka. Ali volim da se podsjetim Serafima Sarovskog, koji je govorio ljudima: ‘Radujte se’. To je suština života“, dodao je on.
Protojerej Nikola Pejović je, govoreći o knjizi, kazao da su ga prve stranice podsjetile na to da je i on na sličan način zamišljao svoju smrt.
„Ali kada sam ušao u crkvu, shvatio sam da čovjek nije biće smrti. Svjedočiti o vječnim istinama kroz ličnu borbu – mitropolit Grigorije pokazuje da svako ko pročita može naći nešto svoje u njoj. Svi ljudi, raznih profila – od ateista do vjernika – mogu biti čitaoci knjige, jer se ona bavi svima nama. U jednom trenutku sam uhvatio sebe da sam skoro zaplakao, pogotovo kada govori o vladici Atanasiju, mitropolitu Amfilohiju i ocu Lazaru“, kazao je otac Nikola.
Dodao je da je ova knjiga prepuna nade, a posebno mu se dopao dio u kojem se kaže da nema savršene ljubavi.
„Nema ljubavi oslobođene od strasti. Ključno u ovom svijetu je to da ne proizvodiš bol onima koje voliš, ali ni samom sebi“, piše u knjizi Stranac u šumi.
O knjizi je govorio i fra Iko Skoko, koji je Stranca u šumi povezao s djelima Kamija i Umberta Eka. Kao dva ključna pitanja izdvojio je: ko je stranac i šta je šuma?
„Knjiga predstavlja hrišćansku antropologiju – tijelo, duša i duh – pri čemu ‘tijelo’ čine njene fizičke osobine, a sadržaj je podijeljen na uvod i 12 rundi“, kazao je Skoko.
Književnik Elis Bektaš, koji je ujedno bio i moderator večere, rekao jr da je knjiga “Stranac u šumi” na granici fascinantnosti u pogledu njene iskrenosti i hrabrosti.
“Ovom kao i sa prethodne dvije knjige vladika Grigorije ispisuje jedno svjedočanstvo ličnog putovanja. Pored toga, on čini jednu izuzetno hrabru stvar – koncept ispovijesti iz prostora ličnog, intimnog, vraća tamo gdje je i počela. U ranom hrišćanstvu ispovijed je bila javna kategorija i samo takva ima društveni značaj. Kada se ljudi okupe, kada smognu hrabrost da progovore pred bližnjima – i to je značaj knjige. Dok sam čitao knjigu imponovalo mi je način na koji vladika Grigorije kao pisac pristupa pojmovima. On barata pojmovima koji su svakodnevni, ali kroz njegovo pisanje i hod prema samome sebi mi osjetimo kako se sadržaj tih pojmova mijenja”, kazao je Bektaš.
Radio Trebinje/Top Portal
