U organizaciji Centra za filosofiju i teologiju iz Trebinja održan je sedmi po redu Simposion ”Teologija u javnoj sferi”, a jedan od najposjećenijih panela bio je ”Odnos crkve i medija u doba post-istine” koji je održan u saradnji sa USAID-ovim mirovnim projektom Pro-Budućnost.
Na panel diskusiji su učestvovali prof. dr Dubravka Valić Nedeljković sa Univerziteta u Novom Sadu, Sanja Bjelica Šagovnović, novinarka i predsjednica SPKD ”Prosvjeta” Mostar, Milan Ćulibrk, glavni urednik NIN-a i doc. dr Vukašin Milićević sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, dok je moderator bio Blagoje Pantelić sa Instituta za evropske studije iz Beograda.
Na panelu je zaključeno je da je potreban bolji odnos medija i vjerskih zajednica, te da je i u tom odnosu, kao i u svim odnosima u društvu ključno nepovjerenje.
Prof. dr Dubravka Valić Nedeljković navela je da je da Filozofskom fakultetu u Novo Sadu postoji i izborni predmet mediji i crkve i vjerske zajednice gdje se razmatra šta bi novinari trebalo da izvještavaju, šta da promišljaju, šta da istražuju u okviru odnosa države i crkve.
”Istražujući odnose u samoj crkvi, mi istražujemo društvo kao takvo. Ja smatram da je jako važno da svi koji rade u medijima, moraju da imaju izrazito dobro obrazovane novinare. Na cijeloj teritoriji nekadašnje Jugoslavije, odnosno današnjeg zapadnog Balkana postoje visoke škole koje se bave obrazovanjem studenata za buduće novinare i urednike. Istovremeno, mi nemao edukovan auditorij. Medijska pismenost na Balkanu je ravna nuli. Naš auditorijum će prihvatiti sve što im se kaže, posebno ako to kažu osobe koje su im u to vrijeme značajne”, navela je Valić Nedeljković.
Ona ističe da je dobro informisanje dvosmjeran posao, te ako se zadovoljavamo sa najnižim novinarstvom, onda će novinarstvo biti još gore, onda će fabrike lažnih vijesti divno da rade, niko neće biti odgovoran za ono što odštampa i emituje.
Ona je naglasila da su ovakve diskusije važne u svakom segmentu društvene stvarnosti.
”Mediji su četvrti stub vlasti, ako mediji ne kontrolišu vlast ko će je kontrolisati. Postoji podatak da jedno vikend izdanje Njujork Tajmsa objavi više informacija nego što je neka osoba u 19. vijeku za cijelog svog života stekla. Mediji su dakle ti, bez kojih danas ne možemo da živimo. Ne možete da ustanete bez medija na kojima čitate banalne informacije o vremenu pa sve do jačanja naših ličnih kapaciteta u obrazovanju i informisanju i u oblasti našeg odnosa prema Crkvi i crkvenog prema nama, odnos države prema Crkvi, prema pastvi crkvenoj i velikodostojnicima”, izjavila je Valić Nedeljković.
Glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk govoreći o problemima između Crkve i medija naveo je da je ključni problem to da se svi svakoga plaše. ”Najveći problem je nedostatak informacija. Da biste donijeli bilo kakvu racionalnu i razumnu odluku morate imati sve informacije na raspolaganju. Informacije nam uskraćuje država, nadležni organi, svjetovna vlast, crkvena vlast. Racionalan čovjek donosi odluke na osnovu informacija, a u nedostatku informacija te odluke su pogrešne. Onda se čudimo zašto imamo probleme, zašto se dešavaju neke stvari u društvu. Ključ problema je da da se uspostavi odnos povjerenja i odnos gdje niko nikoga neće lagati”, istakao je Ćulibrk.
On je mišljenja da je u cijelom regionu izgleda problem svako onaj ko drugačije misli.
”Mi nikako da se naučimo da svako ima pravo na svoje mišljenje. Različito mišljenje treba poštovati čak i kad je pogrešno. Ako pojedincu uskratite pravo da misli, umjesto u građanina pretvarate ga u podanika, a od podanika nemate nikakvu korist. Svaki pojedinac u 21. vijeku mora da misli, a da bi mislio mora da ima informaciju”, podvukao je Ćulibrk.
On poručuje da se povjerenje gradi i da se ono ne može odjednom stvoriti.
”Svako od nas bi morao da uradi dodatni napor da se povjerenje dodatno izgradi i to kroz jedan normalan odnos. Niko nikome ne želi zlo, ako nema razloga, a mi polazimo od pretpostavke da svako svakome želi zlo. Hajdemo promijeniti taj pristup i čini mi se da će onda svima biti bolje i da će onda svi jedni druge mnogo lakše i bolje razumjeti”, naglasio je Ćulibrk.
Doc.dr. Vukašin Milićević sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta misšljenja je da su sva naša društva ustvari društva u kojima vlada nepovjerenje.
”Postoji jedna kultura nerazumijevanja zbog toga što je nepovjerenje pretpostavljeno. U hrišćanskom smislu te riječi nepovjerenje je ono što razara temelje svake zajednice. Hrišćanska zajednica počiva na vjeri koja podrazumijeva otvorenost jednog bića prema drugom u konačnom otvorenost čovjeka prema Bogu. Ako želimo da kao Hrišćani doprinesemo društvu na jedan odgovoran način, kao društveno relevantan faktor na ovo treba da se fokusiramo. Ako opet pogledamo kako stoje stvari među nama Hrišćanima bilo među dvije dominantne crkve vidjećemo da i tu ti problemi postoje”, naveo je Milićević.
On je dodao da je misija Crkve promovisanje slobode misli koja je povezana suštinski sa slobodom vjeroispovjedanja, a obe su povezane sa načelom slobode savjesti.
”Potrebno je da naš nastup koji je propovijed Jevanđelja u isto vrijeme bude praćen iskrenom, otvorenom samokritikom, jer je to ono što kod drugih ljudi može probuditi povjerenje”, naveo je Milićević.
Novinarka Sanja Bjelica Šagovnović istakla je da je tema odnos medija i vjerskih zajednica od velike važnosti pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da se više od 90 odsto građana BiH izjašnjava da su vjernici.
”Ako uzmemo u obzir istraživanja koja posljednjih godina pokazuju da građani imaju najviše povjerenja u vjerske zajednice 70 odsto, a potom u medije onda je potpuno jasno koliki je njihov uticaj u kreiranju društveno-političke stvarnosti”, kaže Bjelica.
Ona je naglasila da bi bilo dobro da se vjerske zajednice više otvore prema medijima i da mediji na ozbiljniji i studiozniji način obrađuju teme koje su važne za javnost i relaksiranje odnosa i pomirenja.
”Crkve, odnosno vjerske zajednice i mediji trebali bi da budu partneri i da zajednički pomognu da se izađe iz začaranog kruga i haosa u kome smo se obreli zadnjih 30 godina”, navela je Bjelica.
Na panelu je prisustvovao veliki broj građana, ali i studenata, naučnih i kulturnih radnika, novinara, sveštenika, kao i vladika zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i vladika diseldorfski i njemački Grigorije.
Top Portal
