Gradonačelnik Mostara Mario Kordić upozorio je da bi gotovo dvostruko veći troškovi zbrinjavanja komunalnog otpada mogli dovesti do poskupljenja komunalnih usluga ili bankrota Grada Mostara ukoliko se ne pronađe dugoročno rješenje.
Govoreći o posljedicama požara na deponiji Uborak, Kordić je naveo da Grad trenutno plaća oko 150 KM za zbrinjavanje tone otpada, dok je u redovnim okolnostima taj trošak iznosio približno 81 KM.
„Ovo duplo plaćanje smeća izazvaće ili talas poskupljenja individualne komunalne potrošnje ili bankrot Grada Mostara ako nastavimo u ovom smjeru“, upozorio je Kordić.
Prema njegovim riječima, godišnji troškovi zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada trenutno iznose oko 7,5 miliona KM, prenosi BHRT.
Požar na Uborku dodatno opteretio gradski budžet
Požar na deponiji Uborak uništio je reciklažnu halu, postrojenja i dio mehanizacije, zbog čega je Grad bio primoran da dio otpada odvozi na druge deponije u Bosni i Hercegovini, dok se preostali dio privremeno balira i skladišti na Uborku.
Kordić je istakao da dodatni problem predstavlja višemjesečni zastoj u radu Gradskog vijeća, što otežava donošenje budžetskih odluka i eventualnog rebalansa.
„Taj finansijski aspekt nam predstavlja ogroman problem iz dva razloga. Jedan je zato što je stvarno ozbiljan i velik, a drugi što Grad Mostar već nekoliko mjeseci nema funkcionalno Gradsko vijeće, tako da budžet poprilično teško funkcioniše“, rekao je Kordić.
Kao jedno od rješenja naveo je izgradnju novog sanitarnog odlagališnog polja na Uborku, u okviru plana prilagođavanja postojeće deponije.
Za izgradnju polja površine 0,6 hektara raspisan je okvirni tender vrijedan četiri miliona KM, dok su sa izvođačem već ugovoreni radovi vrijedni milion KM. Njihov početak zavisi od pribavljanja potrebnih dozvola.
„To će biti nekako konačno rješenje koje će ponovo vratiti stabilnost kada je miješani komunalni otpad u gradu Mostaru u pitanju i omogućiti da izađemo iz vanredne situacije“, kazao je gradonačelnik.
Osvrnuo se i na nezadovoljstvo stanovnika zbog privremenog pretovara otpada na drugim lokacijama, uključujući Vrapčiće.
Naveo je da razumije njihovu zabrinutost, ali da je Grad nakon požara morao pronaći alternativna rješenja.
Prema njegovim riječima, pretovar i baliranje otpada u međuvremenu su vraćeni na područje Uborka, uz potrebne dozvole.
Komunalno preduzeće, otkazi i sudski postupak
Kordić je govorio i o problemima u Javnom komunalnom preduzeću Mostar, koje posljednje dvije godine prolazi kroz proces restrukturiranja i spajanja dva komunalna preduzeća.
Prema njegovim tvrdnjama, među političkim partnerima ne postoji saglasnost o modelu jedinstvenog komunalnog preduzeća.
Naveo je da je nakon promjene direktora dio zaposlenih odbijao da izvršava radne zadatke, što je rezultiralo otkazima za 19 radnika.
Sud je potom donio privremenu mjeru kojom je naložen njihov povratak na posao, a Kordić je kazao da su ročišta zakazana za kraj mjeseca i da će se postupiti u skladu sa sudskim odlukama.
„Ono što žalosti jeste da u ovom cijelom haosu najviše strada preduzeće, a naravno i građani Grada Mostara, koji djelimično osjećaju nefunkcionisanje komunalnog preduzeća“, rekao je.
Gradonačelnik je iznio i tvrdnju da iza odbijanja radnih zadataka stoje politički pritisci na radnike, ali za to nije iznio dodatne dokaze.
Kordić o blokadi Gradskog vijeća i odnosima u vlasti
Govoreći o političkim odnosima u Mostaru, Kordić je kritikovao nedolazak odbornika SDA na sjednice Gradskog vijeća, navodeći da takva situacija otežava donošenje važnih odluka.
Osvrnuo se i na zahtjeve bošnjačkih vijećnika okupljenih u Koaliciji za Mostar, koji su se odnosili na zastupljenost u gradskim institucijama, transparentnost imenovanja i rješavanje statusnih pitanja.
Odbacio je tvrdnje o neravnopravnosti i diskriminaciji u gradskoj upravi.
Kao primjer nacionalne zastupljenosti naveo je da pet resornih odjeljenja gradske uprave vode dva Bošnjaka, dva Hrvata i jedan Srbin.
Prema njegovom mišljenju, postojeći sistem odlučivanja u Gradskom vijeću osmišljen je tako da nijedna zajednica ne može samostalno upravljati Mostarom.
„Osnovni uslov da bismo došli do nekog rješenja jeste da sjednemo za sto i razgovaramo sa partnerima u vlasti. Grad je specifičan i niko ga ne može svojatati. Zajedno moramo naći rješenja“, poručio je Kordić.
Državna imovina otežava razvoj industrijskih zona
Jedna od tema bila je i državna imovina na području poslovne zone Gajevi i drugih industrijskih zona u Mostaru.
Kordić smatra da nepostojanje zakona o državnoj imovini otežava privredni razvoj i ulaganja, ne samo u Mostaru nego i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Naveo je da je Grad pokušao staviti u funkciju dvije industrijske zone na zemljištu koje je upisano kao državna imovina, a prostornim planovima predviđeno za industrijsku namjenu.
„Svi procesi razvoja ove države zaustavljeni su zbog nepostojanja zakona o državnoj imovini“, ocijenio je Kordić.
Govoreći o sudskom postupku povezanom sa tim zemljištem, kazao je da, prema njegovom tumačenju, nije osporena potreba razvoja industrijskih zona, nego način na koji je Grad pokušao sprovesti postupak.
Najavio je ponavljanje procedure u skladu sa sudskim uputstvima.
Koncesija za Aerodrom Mostar i moguća ulaganja
Kordić je govorio i o planovima za razvoj Aerodroma Mostar i mogućnosti pronalaska strateškog partnera putem koncesije.
Pojasnio je da bi Grad, kao većinski vlasnik Aerodroma, dao potrebnu saglasnost, dok bi postupak izbora koncesionara vodile nadležne federalne institucije.
Naglasio je da koncesija ne podrazumijeva prenos vlasništva, nego davanje prava upravljanja prema uslovima koji bi bili utvrđeni ugovorom.
Prema njegovoj ocjeni, Aerodrom Mostar ima potencijal za razvoj putničkog i teretnog saobraćaja, ali su za to potrebna značajna infrastrukturna ulaganja koja Grad ne može sam finansirati.
U razgovoru se spominjala mogućnost ulaganja od približno 250 miliona evra, ali je Kordić rekao da mu taj iznos nije poznat i da nije upoznat sa ugovorom koji bi ga sadržavao.
Naveo je da je čuo za mogućnost ulaganja od približno 50 miliona evra, uz napomenu da su detalji još u fazi razmatranja.
„Nadam se da ćemo dobiti kvalitetnog koncesionara, jer je to nekako zalog za budućnost Aerodroma Mostar“, rekao je Kordić.
Dodao je da je postupak tek na početku i da će Grad razmotriti budući ugovor kada budu poznati njegovi uslovi.
Cilj je, prema njegovim riječima, obezbijediti dugoročnu održivost Aerodroma i njegov veći doprinos privrednom razvoju Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine.
