Elis Vajdel traži povratak ruske nafte i gasa u Njemačku. Lider AfD-a Elis Vajdel poručila je da Njemačka treba da obnovi uvoz ruske nafte i gasa kako bi pomogla svojoj ekonomiji.
Liderka krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD) Elis Vajdel poručila je da bi Njemačka trebalo da prekine bojkot ruske nafte i gasa kako bi pomogla svojoj oslabljenoj ekonomiji.
Vajdel je u intervjuu za Rojters iznijela ambicije svoje stranke da u budućnosti predvodi njemačku vladu. Ona tvrdi da AfD može da pobijedi na dva važna pokrajinska izbora u narednim mjesecima i da bi ti rezultati mogli biti prekretnica na putu ka osvajanju mjesta njemačkog kancelara, najkasnije do narednih saveznih izbora koji treba da budu održani do 2029. godine.
“Jeftina energija iz Rusije bila je tajna uspjeha oznake ‘Proizvedeno u Njemačkoj’ (Made in Germany). Potrebna nam je nazad”, rekla je Vajdel.
Ona je dodala da je gubitak ruske energije unazadio Njemačku za nekoliko godina.
“Stotine hiljada radnih mjesta je izgubljeno. To nas je učinilo zavisnim od Sjedinjenih Američkih Država, koje nam prodaju energiju po daleko višim cijenama”, navela je Vajdel.
-Izbore vidi kao prekretnicu
Prije sankcija uvedenih zbog ruske operacije u Ukrajini 2022. godine, Rusija je snabdijevala Njemačku sa više od trećine uvoza sirove nafte i više od polovine prirodnog gasa.
Njemačka se teško oporavlja i od posljedica prekida rada ključnog podmorskog gasovoda Sjeverni tok (Nord Stream), koji je oštećen u eksplozijama u septembru 2022. godine.
Njemačka industrija, pogođena rastom cijena energenata koji je uslijedio, i dalje je u teškom stanju. Dodatnu zabrinutost izaziva i to što automobilski gigant Folksvagen razmatra smanjenje broja radnih mjesta za čak 100.000.
Komentari Elis Vajdel ukazuju i na moguću krhkost zapadnog saveza koji stoji iza podrške Ukrajini. Iako aktuelna njemačka vlada podržava Ukrajinu, stanovništvo je po tom pitanju podijeljeno.
Vajdel je ove poruke iznijela uoči septembarskih izbora u dvije važne istočne njemačke pokrajine, Saksoniji-Anhalt i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje AfD dominira u anketama.
Ako bi AfD preuzeo vlast, te pokrajinske vlade mogle bi da izazovu politiku Berlina o migracijama, za koju u stranci tvrde da je previše velikodušna i da stvara veliki finansijski teret lokalnim vlastima.
To bi moglo da poremeti njemački model vlasti zasnovan na širokom dogovoru i da AfD-u otvori put ka nacionalnoj vlasti.
“Saksonija-Anhalt i Meklenburg-Zapadna Pomeranija su odlučujuće prekretnice”, rekla je Vajdel.
“Ako pobijedimo u Saksoniji-Anhalt, onda će Meklenburg-Zapadna Pomeranija vjerovatno uslijediti. Vidim AfD u kancelarskoj palati ili na narednim izborima ili na onima poslije njih”, navela je ona.
Za glavne političke stranke, poput Hrišćansko-demokratske unije kancelara Fridriha Merca, koje odbijaju saradnju sa AfD-om, pobjeda krajnje desnice u Saksoniji-Anhalt predstavljala bi udarac takozvanom političkom “zidu” koalicija kojima se AfD drži dalje od vlasti.
Troškovi energije i mogućnost jeftinijih ruskih energenata mogli bi da privuku dio birača. Odnos Njemačke sa Rusijom ima posebnu težinu na istoku zemlje, koji je bio pod sovjetskim uticajem do pada Berlinskog zida prije više od 35 godina. Mnogi tamošnji stanovnici imaju naklonjeniji stav prema Rusiji i kritičniji odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama, koje su vojni zaštitnik Njemačke.
-Nećemo sve okrenuti naglavačke
Izjave Elis Vajdel o Rusiji uslijedile su nakon posjete visokog poslanika AfD-a Markusa Fronmajera Rusiji ranije ovog mjeseca. On se sastao sa Aleksejem Milerom, šefom ruskog energetskog giganta Gazproma, i pozvao na ponovno otvaranje gasovoda Sjeverni tok.
Fronmajer je odbacio kritike zbog tog putovanja, navodeći da je shvatio da američki investitori razmatraju ponovno otvaranje rute Sjevernog toka ka Njemačkoj. Takav potez mogao bi da znači da Njemačka plaća naknadu kako bi dobijala ruski gas.
“Moramo biti oprezni u Njemačkoj da ne propustimo priliku za povratak na rusko tržište”, rekao je Fronmajer za Rojters.
On je dodao da je Miler rekao da bi bilo potrebno oko tri mjeseca da se snabdijevanje gasom obnovi.
Roderih Kizeveter, poslanik iz redova Mercovih Hrišćanskih demokrata, ocijenio je da proruski stav AfD-a iskrivljuje javnu raspravu u Njemačkoj.
“Romantizaciju Rusije koristi AfD, posebno imajući u vidu predstojeće izbore u istočnoj Njemačkoj”, rekao je Kizeveter.
Vajdel je odbacila optužbe da je njena stranka ekstremistička, iako ju je njemačka obavještajna agencija prošle godine tako klasifikovala.
“Način na koji mi vidimo sebe i način na koji nas ocjenjuju politički rivali udaljeni su miljama”, rekla je Vajdel.
“Ljudi nas opisuju kao krajnju desnicu. U stvarnosti, mi smo stranka običnog čovjeka. Nećemo sve okrenuti naglavačke ako dođemo na vlast”, poručila je ona.
