Mostarski sveštenik i arhijerejski zamjenik vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Radivoje Krulj u božićnom intervjuu za Top Portal govori o proslavo Božića u Mostaru, životu mostarskih Srba, obnovi Saborne crkve Svete Trojice. Krulj ističe da će osvećenje Saborne crkve Svete Trojice, koje bi trebalo biti ove godine, biti kruna obnove u Mostaru.
Možete li nam opisati kako pravoslavci u Mostaru i dolini Neretve proslavljaju najradosniji hrišćanski praznik Božić?
Slava Bogu, u miru i radosti, ali mislim da je najprikladnija riječ u nadi. Prije svega u nadi za bolje sutra za mlade i našu djecu. U nadi za naš narod i njegov bolji i ravnopravniji položaj u društvu.
Crkvena opština Mostar tradicionalno u Mostaru organizuje i božićni prijem koji je uvijek mjesto susreta svih vjerskih zajednica i predstavnika svih naroda u Hercegovini, vjerujemo da će tako biti i ove godine. Koliko su takvi događaji važni i koliko doprinose boljim odnosima među ljudima?
Ovi događaji su izuzetno važni jer su prilika za susret sa dragim ljudima, sa komšijama i susjedima. Prilika da podijelimo radost Božića jedni sa drugima. Naročito je važno za nas kao malu zajednicu u Mostaru da pokažemo naš obraz, našu vjeru, da predstavimo sebe drugima i da svjedočimo sebe, svoju vjeru, svoju kulturu i svoj identitet.
Svakodnevno se susrećete sa vjernicima, a s njima dijelite i životne brige i probleme. Šta ljude najviše opterećuje i kako žive Srbi u Mostaru i dolini Neretve?
Prije svega neizvjesnost i nepredvidivost za budućnost omladine. Tu je na visokom mjestu problema i nezaposlenost, kao i veliki broj neobnovljenih kuća koje su stradale u proteklom ratu. To je zaista poražavajuće da i nakon 25 godina od završetka rata na listi naših problema stoji obnova kuća i imanja. Generalno gledano, teško se živi, ali mi je nekako posebno teško što moram o ovome govoriti u Božićnom intervjuu kada treba poslati poruke radosti i nade.
Šta je po Vama ključni problem što se ta situacija ne mijenja na bolje i što se ne može napraviti iskorak?
Po mom mišljenju ključni problem su ne rješena elementarna politička pitanja u gradu i u zemlji, kao i nesposobnost onih koji bi ih trebali riješiti.
Kakav je odnos predstavnika vlasti u republici Srpskoj i Srbiji prema Srbima u Mostaru?
Korektan. Lično mislim da nije loše, ali bi moglo biti i znatno bolje.
Da li ove godine možemo očekivati završetak obnove Saborne crkve Svete Trojice i njeno osveštanje kao krunu proslave 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crve i 800 godina utemeljenja Eparhije zahumsko-hercegovačke? Dokle se stiglo sa radovima?
Građevinske radove uskoro završavamo. Slijedi projekat enterijera i projekat partera, tj. druga i treća faza obnove koje su jako zahtjevne, prije svega financijski. Ako se ispune data obećanja predsjednika Vučića i Dodika, ako Bog da stićemo. Takođe lobiramo i molimo Vlade Ruske Federacije i Republike Turske da nam pomognu u projektu partera hrama. Osvećenje Saborne crkve će biti i kruna naše obnove u Mostaru.
Ovih dana neizostavno je i pitanje o usvajanju Zakona o slobodo vjeroispovijesti u Crnoj Gori, Eparhija zahumsko –hercegovačka prisutna je i u Crnoj Gori. Na koji način iz Hercegovine ide podrška narodu u Crnoj Gori i kako komentarište situaciju u susjednoj zemlji?
Nemam ništa dodati na zvanične stavove Episkopskog savjeta u Crnoj Gori čiji je član i naš episkop g.Dimitrije. Siguran sam da ćemo uspjeti i pobijediti očiglednu nepravdu i strašnu namjeru aktuelnog crnogorskog režima koja se evo odigrava pred očima cijelog svijeta u trećoj deceniji 21.vijeka, a riječ je o najosnovnijem ljudskom pravu, pravu na slobodu vjere i pravu na svojinu. Poslije Drugog svjetskog rata u komunističkim zemljama bilo je oduzimanja tj.nacionalizacije imovine crkava i vjerskih zajednica, ali nije bilo oduzimanja i nacionalizacije vjerskih objekata, što je aktuelni crnogorski režim predvidio ovim sramnim zakonom.
Pored brojnih obaveza koje imate kao sveštenik, te suprug i otac šestoro djece, jako ste aktivni i na drugim poljima. Nedavno je povodom 100. Šantićevih večeri poezije izašla i monografija ”100 Šantićevih večeri poezije” čiji ste autor. Kako sve stižete i odakle crpite nergiju?
Odgovor se krije u vašem poslednjem i predhodnim pitanjima. Prije svega inspiraciju nalazim u porodici i svojim saradnicima i satrudnicima u Crkvenoj opštini, Prosvjeti i Guslama, ali i u cilju i idealu da obnovimo hram i da obnovimo onaj šantićevski Mostar koji je krajem 19. i početkom 20.vijeka bio istinski centar, ne samo Hercegovine, nego i regiona.
Šta bi bila božićna poruka vjernicima?
Mir Božiji – Hristos se rodi! Radujmo se životu, radujmo se jedni drugima, radujmo se malim stvarima i ljudima oko nas jer ćemo se tako istinski radovati Bogu i Bogomladencu koji je upravo radi svakoga od nas postao jedan od nas. Amin!
