Naslovnica Biznis HE ”DABAR” I GORNJI HORIZONTI PREKRETNICA U RAZVOJU HERCEGOVINE: NEVESINJE TRAŽI ZASLUŽENO...

HE ”DABAR” I GORNJI HORIZONTI PREKRETNICA U RAZVOJU HERCEGOVINE: NEVESINJE TRAŽI ZASLUŽENO SJEDIŠTE

Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović ističe da će Hidroelektrana „Dabar“ i hidroenergetski sistem „Gornji horizonti“ imati ogroman i dugoročan uticaj na razvoj Nevesinja i cijele istočne Hercegovine, te da će benefite osjećati i Republika Srpska u cjelini.

Avdalović naglašava da je riječ o istorijskom projektu i da će sljedeće sedmice na lokalitetu brane „Pošćenje“ biti svečano obilježen završetak probijanja dovodnog tunela HE „Dabar“, najzahtjevnijeg objekta u čitavom sistemu „Gornji horizonti“. Ovaj događaj obilježava zaključenje ključne faze jednog od najznačajnijih hidroenergetskih poduhvata u Republici Srpskoj, koji predstavlja snažan korak ka jačanju energetske stabilnosti i modernizaciji infrastrukture.

Probijanjem tunela dužine 12 kilometara, stvoreni su uslovi za završetak brane i mašinske zgrade HE ”Dabar”, što bi dovelo do punjenja akumulacije ”Nevesinje” krajem 2027. godine, dok bi u prvoj polovini 2028. hidroelektrana trebalo da bude priključena na mrežu.

„Prokopavanje ovog tunela je istorijski poduhvat — u posljednjih pedeset godina najveći tunel koji je probijen od tunela kroz Karavanke do Đevđelije, kroz teren koji je bio gotovo potpuno nepoznat i neispitan. Za takve poslove teško je naći izvođače na prostoru Balkana“, dodaje Avdalović.

On ističe da se većina objekata HE „Dabar“ nalazi na području opštine Nevesinje, te da se zbog toga oko stotinu porodica iz rejona sela Biograd mora iseliti sa svojih ognjišta, a mnogi će promijeniti i djelatnost bavljenja poljoprivredom. „Tu je i brana ‘Pošćenje’, glavna brana na rijeci Zalomki, koja stvara glavnu akumulaciju, te još dvije pomoćne brane. Većina hidrotunela, odnosno oko 85 odsto, nalazi se na području opštine Nevesinje“, dodaje on.

Načelnik napominje da je zahvaljujući ovom velikom projektu Nevesinje, kao i veliki broj sela, riješilo problem vodosnabdijevanja. „Doveli smo vodu sa izvorišta Udbina, cjevovodom dugim 20 kilometara. Osim grada, sva pripadajuća sela — od Udbine, Zovog Dola, Drežnja, Biograda, Odžaka — riješila su vodosnabdijevanje. Sljedeće godine planiran je rad na selu Rast“, navodi Avdalović.

On ističe da je uticaj ovog projekta na razvoj opštine ogroman. „Uticaj će biti još veći kada elektrana bude na mreži i kada počnemo da dobijamo taksu na svaki proizvedeni kilovat-čas. Opština Nevesinje će na godišnjem nivou ostvarivati koristi od oko milion maraka“, naglašava načelnik.

Podsjeća da je Skupština opštine Nevesinje pokrenula inicijativu prema Elektroprivredi Republike Srpske i Vladi Srpske da sjedište HE „Dabar“ bude u Nevesinju. „Svi argumenti su na našoj strani. Smatrali smo da se to podrazumijeva, jer se gotovo svi glavni objekti nalaze na području naše opštine. Međutim, susjedne opštine Bileća i Berkovići su se umiješale, te smo morali da reagujemo. Ponoviću — ovdje su glavni objekti. Druga stvar, opština Nevesinje spada u red nerazvijenih opština, dok je Bileća, bez obzira na to što ih prati glas da im stalno nešto nedostaje, ipak razvijena opština i dobija značajna sredstva od ERS-a za potopljeno zemljište Bilećkog jezera. Osim toga, u sklopu ‘Gornjih horizonata’ na području Bileće će se graditi HE ‘Bileća’, tako da jednostavno nije realno da se ovo pitanje uopšte problematizuje“, smatra Avdalović.

On očekuje da će HE „Dabar“ donijeti Nevesinju oko stotinu novih radnih mjesta — u upravi, inženjerskom i tehničkom sektoru, održavanju itd.

Avdalović naglašava i da „Gornji horizonti“ neće imati negativan uticaj na donju Hercegovinu, odnosno na Bunu, Bunicu i Neretvu. „Nemam stručne kompetencije iz ove oblasti, ali ekološke dozvole za gradnju nisu dali vjetrovi, već naučni instituti i stručni ljudi. HE ‘Dabar’ ne bi dobio ekološku i građevinsku dozvolu da su bilo kako ugroženi riječni tokovi. Koliko ja razumijem, akumulacija ‘Nevesinje’ će prikupljati samo višak vode, koja se inače gubi u raznim podzemnim tokovima prema Jadranskom moru. Voda koja podzemnim putem dolazi u Bunu i Bunicu neće biti obuhvaćena ovom akumulacijom“, navodi načelnik.

Podsjeća i da je opština nastojala biti maksimalno otvorena za saradnju u svemu što je od nje zahtijevano, kako bi procedure bile što kraće.

Napominje da je značajan broj radnika iz Nevesinja i Hercegovine radio na probijanju tunela, koji je trajao osam godina.

Tunel Nevesinje–Dabarsko polje, najveći hidroenergetski objekat u sastavu HE „Dabar“, dug više od 12 kilometara, zvanično je probijen 24. oktobra 2025. godine.

Vrijednost ugovora o izgradnji dovodnog tunela, sa pristupnim tunelima ukupne dužine 13 kilometara, iznosi oko 60 miliona evra, a realizovana je iz vlastitih sredstava Elektroprivrede Republike Srpske.

Vrijednost drugog ugovora, u koji spadaju svi ostali objekti HE „Dabar“ — brana „Pošćenje“, nasipi „Grebak“ i „Vranjača“, kanal kroz Dabarsko polje i sama hidroelektrana — iznosi 224 miliona evra, a garant su Vlada Republike Srpske, ERS i Hidroelektrane na Trebišnjici.

Glavni izvođač radova na tunelu bila je kompanija „Integral inženjering“.

Iz HE „Dabar“ će se dobijati izuzetno povoljna električna energija, te dodatnih 12 odsto na nizvodnim hidroenergetskim objektima HET-a, zahvaljujući vodi koja će se preusmjeravati putem kanala i tunela od Dabarskog polja do Bilećkog jezera. Stvoriće se i akumulacija Nevesinjsko jezero kapaciteta više od 60 miliona kubnih metara.

Na ulazu u tunel završena je ulazna građevina visine 30 metara. Tokom radova iskopano je 5.000 kubika materijala, ugrađeno 150.000 kubika betona i 5.500 tona armature. Na tunelu se radilo 24 časa dnevno, u tri smjene, sa prosječno 200 radnika. Jedan radnik je tragično stradao u septembru 2022. godine.

Prema riječima rukovodstva ERS-a, akumulacija Nevesinje biće popunjena krajem 2027. godine, a Hidroelektrana „Dabar“ puštena u rad u prvoj polovini 2028. godine.

 

 

 

 

 

 

Prethodni članakNapadi na srpsku imovinu učestali, kantonalni MUP-ovi šturi u informacijama
Naredni članakPetrović: Sutra sastanak u Banjaluci o problemima u RiTE Ugljevik