”Niko nije od nas u Gradskoj upravi koji smo vidjeli taj dokument nije kompetentan da tumači skraćenice i neke standarde koje mi zaista ne poznajemo i nismo vidjeli ništa alarmantno u tome”, rekla je za FTV Radmila Komadina, savjetnica gradonačelnika Mostara govoreći o mulju iz pročistača.
Federalna televizija navodi kako je priča o postojanju piralena u mulju iz prečistača otpadnih voda u Mostaru dobila novu dimenziju.
Federalni zavod za agropedologiju izvršio je analizu mulja za korištenje u poljoprivredne svrhe. Vidljivo je da se mulj u tu svrhu ne može koristiti jer je kontaminiran opasnim otrovima, i to u enormno visokim postocima. Piralen nisu pronašli jer ga nisu ni tražili.
Njegovo prisustvo se tek treba utvrditi, baš kao i način na koji će se taj štetni mulj odlagati.
U Javnom preduzeću ‘Deponija’ ga ne žele jer, kažu, uslova nemaju. Mostarska Deponija isključivo se može koristiti za komunalni otpad – kažu u tom preduzeću. Nikakav mulj ne dolazi u obzir, poručuju, jer je analizom utvrđeno da sadrži visoke procente teških metala poput žive, bakra, cinka. ”Mi takav otpad ne možemo prihvatiti s obzirom na strukturu tih metala teških i procenat koji sadrži mulj. Ne možemo prihvatiti niti smijemo. U skladu s okolišnom dozvolom mi radimo mjerenje i zraka i vode i buke i svega ostalog”, navodi Abdurahman Bećirović, direktor J.P. Deponija d.o.o. Mostar.
Uprkos njihovim upozorenjima, kaže Bećirović, odlaganje se nastavilo.
Na njihov poziv na teren je izašla i federalna inspekcija. ”28.5, u momentu inspekcijskog nadzora, dovezene su oko 2 tone nečega što se vodi pod komunalni otpad”, tvrdi Bećirović.
U Gradskoj upravi, koja je i naložila odlaganje mulja na Deponiju, kažu nam, mjesecima su u potrazi za rješenjem. S rezultatima analize mulja su upoznati, ali samo stručnjaci, ističu, mogu utvrditi nalazi li se u mulju, uz ostalo, i preopasni piralen.
Da niko ne zna što i kako dalje, te da je riječ o vrućem krompiru – govori i činjenica da niko nije odgovorio ni na upite ombudsmana za zaštitu potrošača
”Prosječan potrošač ne mora znati svoja prava, ali on ima svoje pravo na sigurnost i zaštitu života i rada, pravo na siguran život”, objašnjava Tajma Tanović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača.
Sve oči su, navodi FTV, uprte u sastanak predstavnika Grada, Deponije, Vodovoda i Ministarstva okoliša i turizma zakazanog za 10. jun, koji će mozda dati i odgovore na brojne kontroverze koje prate mostarske prečistače.
Odakle dolaze opasne materije, ko ih ispušta, koliko ih je do sada završilo u Neretvi ili na nekoj drugoj lokaciji niko ne zna.
Informacije da je nekoliko ljudi koji su radili neposredno uz kolektore teško oboljelo niko ne želi potvrditi. Javnost je uznemirena i zabrinuta, a nadležni nemaju odgovara.
