Crna Gora traži od Hrvatske i BiH dio vode i struje iz Bilećkog jezera

 Vlada Crne Gore odlučila je da pokrene proceduru utvrđivanja koliki dio vodnih i hidroenergetskih resursa Bilećkog jezera pripada ovoj državi, s obzirom da dio sliva kojim se ono napaja pripada ovoj državi, a sve te resurse sada koriste Bosna i Hercegovina i Hrvatska. Dvije države zasad nisu reagovale, ali se oglasila Elektroprivreda Republike Srpske, koja je rekla da je zahtjev Crne Gore neosnovan.

Bilećko jezero nastalo je 1965. godine pregrađivanjem rijeke Trebišnjice, koja je granična rijka između Crne Gore i BiH, tačnije entiteta Republika Srpska. Ideja je bila da se formira Hidroenergetski sistem (HES) Trebišnjica koji bi riješio probleme poplava, navodnjavanja i proizvodnje električne energije.

Vrijednost ovog sistema, koji nije do kraja završen, je u tome što obezbjeđuje pijaću vodu i električnu energiju, i to vršnu, koja je najskuplja na tržištu i koja omogućava lakše uključivanje u sistem novih solanrih elektrana i vetroparkova. Resursi koji su i biće veoma na cijeni.

Vlada Crne Gore: Po svim međunarodnim propisima pripada nam dio voda Bilećkog jezera

Vlada Crne gore je saopštila da je formiran ekspertski tim, koji će zastupati Crnu Goru u postupku utvrđivanja prava u valorizaciji voda Bilećkog jezera. To je urađeno na osnovu prijedloga Ministarstva kapitalnih investicija koje je prethodno dobilo inicijativu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).

U Informaciji o valorizaciji voda hidroakumulacionog objekta Bilećko jezero, koju je usvojila Vlada, navodi se da je potrebno da se poslije 57 godina višenamjenskog korišćenja voda međugranične rijeke Trebišnjice od strane BiH, Republike Srpske i Hrvatske utvrde prava Crne Gore i da se ta prava adekvatno zaštite i valorizuju.

Crna Gora, kako se navodi, nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima. Procjena je, piše u Informaciji, da joj pripada površina od oko 40 odsto sliva Bilećkog jezera, kao i 24 odsto od ukupne zapremine akumulacije.

U dokumentu se navodi i da vodni resursi, a time i hidroenergetski potencijal predstavljaju dio nacionalnog, prirodnog bogatstva jedne države.

HES Trebišnjica nije završen. Dosad su izgrađene četiri hidroelektrane: Trebinje 1 (168 MW), Trebinje 2 (8 MW), Dubrovnik (252 MW) i reverzibilna pumpno-akumulaciona elektrana (PHE) Čapljina (420 MW). Procjene Hidroelektrana na Trebišnjici (HET), kćerke firme ERS-a, koja upravlja svim elektranama osim HE Dubrovnik, koji je pod kontrolom Hrvatske elektroprivrede (HEP), je da se sada proizvodi oko 2.800 GWh vršne energije, a moglo bi da se proizvede još oko 860 GWh.

Rajko Radusinović, koordinator radnog tima EPCG, izjavio je za RTCG da je uprkos ovoj prozvodnji Crna Gora od 1971. do 1991. prihodovala samo naknadu za korišćenje voda hidroakumulacije Bilećko jezero u iznosu od 200.000 evra. I ovakva simbolična nadoknada od 1992. se ne naplaćuje, dodao je on.

Crna Gora je, kako je dodao, pokušavala da ostvari svoja prava u hidroakumulaciji Bilećko jezero, ali nije nailazila na razumijevanje predstavnika državnih organa BiH, Republike Srpske i Hrvatske, kao i poslovodstva hidroelektrana.

Inače, ERS je nedavno počeo izgradnju HE Dabar, koja će biti dio HES Trebišnjica, a planira i HE Bileća. Na drugoj strani, u vladinoj Informaciji se navodi da je Prostornim planom Crne Gore i Strategijom razvoja energetike do 2025, predviđena gradnja HE Boka koja bi koristila potencijal ovog sistema. Takođe, poslovodstva EPCG i ERS sredinom prošle godine razgovarala su o Trebišnjici, i o projektu joj jedne HE – Sutorina.

Petrović (ERS): Zahtjev Crne Gore bez osnova

Sa druge strane, oglasio se samo ERS, koji je saopštio da inicijativa Crne Gore nema osnova, jer je sistem hidroelektrana na Trebišnjici završen još u bivšoj Jugoslaviji i nikada nije ni bilo predviđeno da se voda i energija dijele sa ovom državom.

Luka Petrović, generalni direktor ERS-a, izjavio je da smatra da se ni voda, ni energija iz Bilećkog jezera ne bi trebalo da dijeli sa Crnom Gorom. On je istakao da je Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu pokrenula inicijativu valorizacije voda Bilećkog jezera.

U 30 godina vlasti Mila Đukanovića to pitanje nikad nije postavljeno, za razliku od pojedinaca koji to sad problematizuju, istakao je Petrović, preneo je RTCG.

Capital.ba

Prethodni članakZa sedam dana u stečaj otišlo 37 preduzeća u BiH
Naredni članakĐoković zaigrao fudbal sa Nejmarom i Veratijem