Uprkos najavama mlinara i pekara da će cijene brašna i pekarskih proizvoda ostati stabilne, brašno u BiH poskupjelo je za čak 12 odsto.
U pojedinim lokalnim zajednicama već je poskupio i hljeb, kao i ostali pekarski proizvodi, a u ostalim krajevima zemlje poskupljenja se očekuju za desetak dana.
Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini doseže vrhunac.
Zbog visoke cijene pšenice na berzama za 12 odsto skočila je i cijena brašna, što je najava za ostala poskupljenja. Glavni razlog poskupljenja su suša i podbačaj roda kukuruza.
Građane je poskupljenje dodatno zabrinulo jer je ionako skroman kućni budžet već maksimalno rastegnut.
Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe i usluga, u ovoj godini uglavnom su išle uzlaznom putanjom. Građane muče svakodnevna povećanja cijena. Skuplji su hrana, piće, duhan, veće su i cijene stanovanja te prijevoza.
Najviše su poskupjeli ulje i pileće meso. Najveći rast zabilježila je cijena ulja. Naime, ulje je u ovom razdoblju poskupjelo za 37 odsto. Vezano uz piletinu, evidentiran je porast cijene od početka godine za 66 odsto.
Samo prije četiri mjeseca pileći file koštao je 6,50 KM. Danas stoji 9,70 KM.
Prvenstveni razlog za poskupljenje pilećeg mesa jest poskupljenje hrane za tov pilića, odnosno pšenice, raži, kukuruza i ječma.
Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. Jedina učinkovita mjera je povećanje plata.
Na dnu Evrope
U okviru analize Eurostat, agencija za statistiku EU, objavljuje i BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći. Jedino na ovaj način u obzir se mogu uzeti razlike u cijenama među državama. BiH je i prema ovom indikatoru, s 33 odsto EU prosjeka, na pretposljednjem mjestu, ispred Albanije koja ima 31 odsto.
BiH je i prema nivou ekonomskog blagostanja, uz Albaniju, na evropskom dnu.
Kupovna moć prosječnog domaćinstva u BiH prošle godine porasla je na 43 odsto prosjeka EU s 41 odsto, koliko je iznosila 2019, pokazalo je istraživanje.
Slovenija je s 80 odsto EU prosjeka najbolje rangirana među zemljama regiona, a slijede Hrvatska sa 67 odsto, Crna Gora sa 61, Srbija s 52 i S. Makedonija s 44 odsto evropskog prosjeka.
