Predsjednik Privredne Komore Srbije Marko Čadež u intervju za politički portal Top Portal govori o nastupu Republike Srbije kao zemlje partnera, na Međunarodnom sajmu privrede u Mostaru. Čadež ističe da će se Srbija u Mostaru predstaviti sa do sada najvećom privrednom delegacijom.
Predsjednik Privredne komore Srbije smatra da je Mostarski sajam odlična prilika i dobra regionalna platforma za razgovore i dogovore o poslovnim aranžmanima.
On je mišljenja da region pred investitore iz svijeta treba izlaziti kao jedinstvena poslovna i investiciona destinacija, jer nas oni ne gledaju kao pojedinačne igrače, već kao region u cjelini sa 18 miliona potrošača.
Srbija je zemlja partner na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu privrede Mostar 2018, a sajam će sutra otvoriti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Koliki je značaj i za BiH i za Srbiju što je Srbija zemlja partner ove manifestacije i kakva su očekivanja od sajma?
Ništa prirodnije nego da Srbija bude zemlja partner baš ovogodišnjeg Međunarodnog sajma privrede u Mostaru, samo nekoliko mjeseci po isteku godine u kojoj su naše ekonomije prvi put preskočile dvije milijarde evra ukupne razmjene proizvoda i usluga.
Bosna i Hercegovina i Srbija su jedna drugoj najveći trgovinski partneri u regionu Zapadnog Balkana i na CEFTA prostorima – sa robnom razmjenom od 1,73 milijarde evra i razmjenom usluga od 433 miliona evra. Srbija je Bosni i Hercegovini, treći spoljnotrgovinski partner, a Bosna i Hercegovina Srbiji treće izvozno tržište u svetu, odmah iza Njemačke i Italije. Srbija je po ulaganjima koja su premašila 1,1 milijardu evra, jedan od tri najveća investitora u BIH, zajedno sa Austrijom i Hrvatskom.
Međutim, time nije iscrpljen potencijal za jačanje naših ekonomskih veza. Veliki je prostor za unapređenje ne samo trgovine, već i za uspostavljanje viših oblika saradnje, za nove grinfild investicije, zajednička ulaganja, proizvodne kooperacije i druge vrste biznis partnerstava. I ne samo između privrednika BiH i Srbije, već i sa kompanijama iz cijelog regiona. Mostarski sajam je odlična prilika i dobra regionalna platforma za razgovore i dogovore o takvim poslovnim aranžmanima. Utoliko je on važan, ne samo za Srbiju i za BiH, već i za cijeli region.
Na koji način će se Srbija predstaviti u Mostaru? Koliko preduzeća, izlagača?
Na 900 kvadrata izložbenog prostora, u prvoj i drugoj hali mostarskog sajma, predstaviće se oko 60 (tačno 59) kompanija, državnih i privatnih, iz svih sektora privređivanja – od poljoprivrede i energetike, preko industrije do usluga. Najviše ih je iz prehrambene, metalske, elektro i tekstilne industrije.
U organizaciji Privredne komore Srbije i Razvojne agencije Srbije, u okviru nacionalnog paviljona, izlažu proizvođači hrane i pića, generatora, elektromotora i limova, zaštitnih ograda za puteve, namještaja, hemijskih proizvoda, robe od gume, plastike i papira, tableta, televizora i telefona… Među izlagačima su i firme koje pružaju transportne, inženjerske, grafičke, turističke usluge…
Riječ je o do sada najvećoj privrednoj delegaciji Srbije na mostarskom sajmu, u kojoj su uglavnom velike i srednje kompanije iz privatnog sektora, značajni izvoznici u oko stotinu zemalja regiona i svijeta. Neke posluju i na više od šezdeset tržišta. Tu su i srpske firme međunarodnih korporacija, poslovni sistemi – veliki regionalni igrači, ali i manje brzorastuće pouzdane kompanije sa oformljenom ozbiljnom i kvalitetnom ponudom.
Da li će u Mostaru biti organizovane još neke propratne aktivnosti, konferencije, sastanci ili neki kulturni sadržaji?
Privredna komora Srbije, tokom sajma, organizuje od pojedinačnih prezentacija do bilateralnih razgovora kompanija. U okviru Evropske mreže preduzetništva, sa partnerima iz Bosne i Hercegovine – INTERA Tehnološkim parkom Mostar i Spoljnotrgovinskom komorom BiH – 10. aprila organizovaćemo Međunarodne B2B susrete naših sa kompanijama iz regiona radi pronalaženja dobavljača, kupaca, partnera i uspostavljanja poslovnih kontakata.
Srbija kao zemlja partner prirediće i veliki broj kulturno-umjetničkih, zabavnih i turističko-gastronomskih događaja za učesnike, goste i posjetioce sajma.
Prvog dana sajma, 10. aprila, u Hrvatskom domu „Herceg Stjepan Kosača“ nastupiće Dejan Petrović i Big Bend. U srijedu, 11. aprila u Narodnom pozorištu građani Mostara moći će da gledaju predstavu „Narodni Poslanik“ u izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica, a u četvrtak 12. aprila u bioskopskoj dvorani CineStar Mostar, održaće se projekcija srpskog filma „Amanet“, dok će u petak 13. aprila biti priređeno DJ veče na kojem će nastupiti izvođači iz Srbije. Od 3. do 14. aprila biće organizovana postavka umjetničkih slika Vladislava Šćepanovića, Vuka Vidora i Nikole Božovića, a od 9. do 14. aprila u „Dani Skadarlije“ u mostarskom restoranu Prestige.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH o spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom u prošloj godini je u Srbiju izvezeno 1,157 milijardi KM, a iz Srbije u BiH uvezeno 2,455 milijardi KM. Kakvi su Vaši podaci i jeste li zadovoljni, može li doći do poboljšanja?
Prošlogodišnja robna razmjena naših zemalja, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, bila je 13,6 odsto veća nego u 2016. Izvoz srpske privrede u BiH porastao je 8,1 odsto – na 1,21 milijardu evra, a izvoz BiH u Srbiju 28,8 odsto – na 515,8 miliona evra. Trend rasta nastavljen je i početkom ove godine. U prva dva mjeseca razmjena je povećana 19,4 odsto, izvoz u BiH 16,8, a uvoz iz BiH 25,8 procenata u odnosu na isti period 2017.
Mada srpski proizvođači računaju i na nove ugovore sa partnerima iz BiH, naša privreda ne može da bude nezadovoljna dosadašnjim učinkom na bosanskohercegovačkom tržištu, na kome je od 2007. udvostručila prodaju i gdje ostvaruje značajan suficit. I vrata srpskog tržišta otvorena su za proizvođače i investitore iz BiH. Za unapređenje bilateralne saradnje važno je da razmjena raste obostrano, da sve više kompanija međusobno trguje i da se povećava broj firmi koje realizuju zajedničke projekte za treća tržišta.
Da li komplikovani politički odnosi otežavaju privrednu saradnju u regiji?
Možda bismo, ako posmatramo samo rastuću trgovinu, mogli da zaključimo da naslijeđena, neriješena pitanja iz prošlosti i političke turbulencije u regionu, nemaju nekih većih negativnih efekata. Tačno je i da se trgovalo i kada su okolnosti bile mnogo teže. Međutim, da bismo uspostavljali više oblike saradnje od trgovinske razmjene, da bismo formirali zajedničke firme, konzorcijume, udruženi nastupali na trećim tržištima, da bi region privukao više investitora, potrebno je da imamo solidnu političku stabilnost. Zaoštravanje odnosa na političkom nivou, itekako zna da zaustavi ili uspori neke procese koji zavise od vlada i državnih institucija, a koji su važni privrednicima, poput usaglašavanja propisa, procedura, otklanjanja barijera koje poskupljuju i otežavaju poslovanje unutar regiona. Političke varnice ih bace u drugi, treći plan. To šteti i domaćim kompanija, ali je i minus za cijeli region u očima investitora iz svijeta.
Predsjednik Vučić zagovornik je stvaranja jedinstvenog ekonomskog tržišta zemalja Zapadnog Balkana, a podrška toj ideji stigla je i iz EU. Šta su najveće kočnice i da li je realno da će doći do realizacije ovog projekta?
Taj projekat je realno izvodljiv, nikome od nas ne može da šteti i svi ćemo od njega imati koristi.
Da li kamioni moraju da nam stoje satima na granicama? Naravno da ne moraju – ako se tako dogovorimo i na tome radimo zajedno. Ako pojednostavimo administrativne procedure, usaglasimo fitosanitarne i veterinarske sertifikate, propise i praksu, sinhronizujemo carinske i inspekcijske službe… Uostalom, BiH i Srbija su prije nekoliko mjeseci, dokazale da to nije nemoguće: u jednom danu, jednim protokolom otklonjeno je čak sedam necarinskih barijera.
Dobro je da danas postoji politička volja za uspostavljanje zajedničkog tržišta regiona, da su se, usvajanjem Višegodišnjeg akcionog plana za regionalno ekonomsko područje, sve vlade regiona – premijeri lično na to obavezali i da su delegirali nacionalne koordinatore za sprovodjenje 115 dogovorenih mjera. Neophodno je da vlade sada opredjeli i ljude i sredstva, kako bi se to realizovalo i na operativnom nivou.
Želja poslovne zajednice je da se ti procesi odvijaju mnogo brže, što bi kompanijama omogućilo da prošire svoje male, nacionalne, prostore za poslovanje na veće – zajedničko, regionalno tržište sa 18 miliona potrošača, da smanje troškove, posluju efikasnije, budu konkurentnije, više izvoze… Što brže budemo postizali dogovore po svim tačkama, što brže budemo otklanjali barijere, usklađivali naše propise međusobno i sa evropskim, to će nam poslovno okruženje biti podsticajnije za poslovanje domaćih kompanija i privlačnije za investitore iz sveta.
Vi ste i predsjednik Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke. Koje su ključne aktivnosti Foruma u ovoj godini?
Zastupajući interese poslovne zajednice, u dijalogu sa vladama nastavićemo da insistiramo na otklanjanju prepreka za više trgovine i investicija i poboljšanju poslovnog okruženja. To će biti naš doprinos uspostavljanju regionalnog tržišta bez barijera.
Posle nedavnog lansiranja prve on-line regionalne investicione platforme, u fokusu ovogodišnjih aktivnosti Stalnog sekretarijata Komorskog investicionog foruma – naše zajedničke regionalne komore sa sedištem u Trstu, biće i projekti za razvoj i povećanje konkurentnosti, posebno malih i srednjih preduzeća. Tako ćemo našim članicama obezbjediti bolji pristup izvorima finansiranja, lakše povezivanje i tehnološko osavremenjavanje… Pomoći ćemo im i u digitalitalnoj trasformaciji, poslovnom umrežavanju, stvaranju regionalnih dobavljačkih lanaca i zajedničkom nastupu na međunarodnom tržištu.
Koje su Vaše poruke privrednicima, ali i političarima u regionu?
Ne bih to nazvao porukom ali je važno da pred kupce i investitore iz svijeta izlazimo kao jedinstvena poslovna i investiciona destinacija, jer nas oni ne gledaju kao pojedinačne igrače, već kao region u cjelini sa 18 miliona potrošača. Važno je i da udružimo naše kompanije i ljude, njihove reference i slobodan kapital. Da uspostavimo razne vidove poslovnih kooperacija, da formiramo zajedničke kompanije, da zajednički investiramo i proizvodimo zajedničke proizvode i da ih zajedno, kao regionalnu ponudu, plasiramo na međunarodnom tržištu. Da tako ozbiljno ojačamo izvozni učinak i šanse za rast svake ekonomije pojedinačno i cijelog regiona. Da stvaramo regionalne lance vrijednosti i nove velike regionalne igrače koji će biti sposobni da se bore sa konkurencijom na svjetskim tržištima – i u Evropi i u Rusiji, i u Americi i u Kini.
