U Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se izbori na kojima će građani birati svih 435 članova Predstavničkog doma Kongresa, 35 senatora, a u 36 saveznih država i guvernere.
Prema podacima Univerziteta na Floridi, svoje pravo glasa prije izbornog dana iskoristilo je oko 54,5 miliona birača.
Republikanci trenutno u Predstavničkom domu imaju tijesnu većinu od 218 mjesta, dok kontrolišu i Senat sa 53 senatora.
Na ovim izborima trebalo je da budu izabrana 33 senatora, ali će se na vanrednim izborima birati i predstavnici Floride i Ohaja, koji će zamijeniti američkog državnog sekretara Marka Rubija i potpredsjednika SAD Džej Di Vensa.
Od 35 mjesta u Senatu o kojima se odlučuje u utorak, 22 trenutno drže republikanci, a 13 demokrate. Predviđa se da će ishod izbora za Senat zavisiti od rezultata u Aljasci, Ajovi, Kanzasu, Mejnu, Mičigenu, Ohaju i Teksasu.
U sadašnjem sazivu demokrate u tih sedam saveznih država imaju senatora samo iz Mičigena. Da bi imale šansu da preuzmu kontrolu nad Gornjim domom Kongresa, moraće da zadrže mjesta koja trenutno imaju u 13 država i pobijede republikance u još četiri države.
Posljednje ankete pokazuju da demokrate vode u pet od sedam država čiji bi rezultati mogli da odluče o kontroli nad Senatom – Kanzasu, Mejnu, Ohaju, Teksasu i Aljasci.
Stručnjaci su, međutim, više puta upozoravali da su ankete u prošlosti znale da pogriješe. Ipak, ističu da bi pobjede u nekoliko od tih sedam država predstavljale značajan uspjeh za demokrate, posebno imajući u vidu da su posljednji put imale senatora iz Kanzasa 1932, a iz Teksasa 1988. godine.
(RTS)
