Luis Krišok, američki diplomata koji trenutno obavlja funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, mogao bi biti posljednja osoba koja će obavljati ovu funkciju, barem ako je suditi prema diskusijama u Savjetu bezbjednosti UN-a tokom prošlosedmične rasprave o BiH.
Najzanimljivije i najvažnije izlaganje je i ovog petka, kao što je to bilo i prošlog maja, imala Tejmi Brus, američka predstavnica, koja je ovog puta iznijela vrlo direktne ocjene u vezi s budućnošću ove kancelarije.
„Priznajemo napore OHR-a pod vođstvom vršioca dužnosti visokog predstavnika Luisa Dž. Krišoka, usmjerene na osnaživanje lokalnih lidera i pripremu vlasti BiH da preuzmu punu odgovornost za sopstvene poslove. Za visokog predstavnika uspjeh podrazumijeva izgradnju stabilne, bezbjedne i suverene BiH, čak i ako to znači da će, kao rezultat tog rada, ostati bez posla. Bliži smo nego ikada ispunjenju obećanja Dejtonskog sporazuma: da BiH preuzme odgovornost za sopstvene izazove, a da njeni lideri budu pokretači lokalnih rješenja“, navela je ona tokom sjednice.
Da li Vašington u Krišoku vidi Šmitovog nasljednika?
S obzirom na to da je na sjednici u maju, kada još nije bio izabran nasljednik Kristijana Šmita, naglasila da očekuje da nasljednik radi na tranziciji kancelarije, čini se da za SAD nema nikakve sumnje da je upravo Krišok osoba koja je Šmitov nasljednik.
Za razliku od ostalih zapadnih članica Savjeta bezbjednosti, koje su napomenule da je u toku proces izbora Šmitovog nasljednika, Brusova je svojom izjavom stavila do znanja da SAD vide Krišoka kao osobu koja treba da taj posao privede kraju, što je u svom obraćanju i naglasila.
S obzirom na to da bez SAD nije moguće donijeti odluku u vezi s OHR-om, kao i da Trampova administracija ostaje na vlasti još najmanje dvije godine, a da bi se slična politika mogla nastaviti i ako naredni predsjednik SAD dođe iz njegovog političkog kruga, čini se da su izgledi da BiH dobije novog visokog predstavnika veoma mali.
Tu ocjenu dodatno pojačava činjenica da se evropske članice Savjeta za sprovođenje mira i dalje ne mogu dogovoriti o Šmitovom nasljedniku.
Međutim, još je važnije to što njihovo insistiranje da izbor mora biti rezultat konsenzusa praktično isključuje mogućnost izbora novog visokog predstavnika ukoliko Vašington ostane pri sadašnjem stavu.
Naime, teško je očekivati da će Vašington pristati na takvo rješenje, s obzirom na to da je američka predstavnica u UN-u upravo saopštila da očekuje da Krišok praktično završi posao visokog predstavnika i preda odgovornost domaćim liderima.
Međunarodna zajednica podijeljena o budućnosti OHR-a
Kao rezultat svega toga, međunarodna zajednica nikada nije bila podijeljenija u vezi s budućnošću ove kancelarije.
SAD se zalažu za njenu tranziciju i zatvaranje, evropske zemlje žele novog visokog predstavnika koji bi bio izabran konsenzusom u Savjetu za sprovođenje mira, dok Rusija i Kina ne priznaju ni postojećeg visokog predstavnika kao legitimnog.
Međutim, uprkos svemu tome, postoje dvije dobre vijesti za BiH.
Prva se odnosi na to da su sva tri bloka, odnosno Amerika, Evropa te Rusija i Kina, jasno iskazala da se zalažu za nezavisnu i suverenu BiH s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalima.
To je značajan pokazatelj da među njima postoji saglasnost o očuvanju osnovnog dejtonskog okvira BiH, uprkos razlikama u tumačenju uloge međunarodne zajednice.
Konsenzus o EUFOR-u uprkos velikim razlikama
Još je važnija činjenica da su sva tri bloka usaglasila produženje mandata EUFOR-a i dogovorila njegov ostanak u BiH, što praktično BiH čini jednim od rijetkih mjesta u svijetu gdje postoji tako širok međunarodni konsenzus kada je riječ o bezbjednosti.
Prema svemu što se može čuti iz nezvaničnih krugova, čini se da je Velika Britanija odigrala ključnu ulogu u pronalaženju konsenzusa, što je francuski predstavnik tokom sjednice direktno spomenuo, indirektno zahvalivši Londonu za posredovanje.
Šta dogovor tačno uključuje, zasad nije poznato, ali imajući u vidu ranije decidne ruske stavove, teško je očekivati da će biti prostora za eksplicitno jačanje saradnje s NATO-om.
Osim toga, teško bi bilo očekivati da bi EUFOR, u slučaju krize slične prošlogodišnjoj, povezanoj s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, mogao intervenisati ili se direktno umiješati u unutrašnje policijske procese.
Odgovornost za budućnost BiH sve više na domaćim liderima
Za zemlju poput BiH, koja je praktično zavisna od međunarodnog konsenzusa, činjenica da je uspostavljena makar saglasnost o bezbjednosti i očuvanju mira predstavlja značajnu pozitivnu okolnost.
Istovremeno, sve izraženiji stav da odgovornost za budućnost zemlje treba prepustiti domaćim liderima otvara prostor za razgovore i dogovore, pod uslovom da u BiH bude političke volje da se krene u tom smjeru. Nezavisne novine
