Zašto se vakcinisani i dalje zaražavaju, a nije da vakcine ne rade

BRISEL – Svijet upravo prolazi kroz novi talas pandemije virusa korona.

Zemlje kao što su Sjedinjene Države, Francuska i Velika Britanija, Argentina, Brazil i mnoge druge doživljavaju rekordne brojeve slučajeva zbog istovremenog djelovanja delta i omikron varijanti.

Međutim, naučnici, ljekari i zdravstvene institucije nastavljaju da se oslanjaju na razne vakcine koje su već testirane i odobrene širom svijeta kao zaštitu protiv zaražavanja.

Lažna kontroverza uzima maha

Imajući u vidu dnevni porast broja novih slučajeva kovida-19 u zemljama kao što su SAD, Francuska i Velika Britanija, djelotvornost vakcina još jednom je postala predmet rasprave na društvenim mrežama.

I dok neki korisnici kritikuju mjere koje uvode vlasti da bi podstakle na vakcinaciju, drugi osuđuju potencijalne nuspojave vakcina.

Do sada su glavne primjećene nuspojave bile blage i nestajale su prirodnim putem u roku od nekoliko dana.

Među glavnim pritužbama su: bol i crvenilo oko mjesta uboda, temperatura, glavobolja, umor, bol u mišićima, groznica i mučnina.

Ozbiljnije pojave, kao što su anafilksa, tromboza, perikarditis i miokarditis (zapaljenje srčanog mišića), zdravstvene vlasti smatraju izuzetno rijetkim, a korist od primanja doza daleko nadmašuje primjećene rizike, tvrde oni.

BBC je razgovarao sa pedijatrom i specijalistom za infektivne bolesti Renatom Kfourijem o efikasnosti aktuelnih vakcina i činjenici da vakcinisani mogu da se zarazevirusom korona i prenesu ga dalje.

On kaže da je prvi talas vakcina protiv virusa korona u koje spadaju proizvodi fajzera, astrazeneke i jansena, između ostalih, želeo da smanji rizik od najozbiljnijih oblika bolesti, koji za posljedicu imaju bolničko liječenje i smrt.

“Vakcine mnogo bolje štite od ozbiljnijih oblika nego od umjerenih, blagih ili asimptomatičnih oblika kovida. Što je ozbiljniji rezultat, to je veća efikasnost”, ističe Kfouri, koji je direktor Brazilskog društva za imunizaciju.

Glavni ciljevi ovih imunizatora, stoga, nikad nisu bili da se zaustavi sama infekcija, već da se napad virusa korona učini manje štetnim po tijelo.

Isto rezonovanje stoji i iza vakcine protiv gripa, koja postoji već decenijama.

Ta doza, koja se nudi svake godine, ne štiti nužno od zaražavanja virusom influence, ali izbjegava česte komplikacije kod najugroženijih grupa, kao što su djeca, trudnice i stariji.

Gledajući širu sliku, ova zaštita protiv najtežih oblika bolesti ima direktan uticaj na čitav zdravstveni sistem: smanjenje težine respiratornih infekcija za rezultat ima manje gužve na hitnim prijemima, veću dostupnost kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu i više vremena za zdravstvene timove da se posvete liječenju pacijenata na odgovarajući način.

A podaci ukazuju na to da vakcine u tom pogledu igraju veoma dobru ulogu: prema Komonveltovom fondu, doziranje protiv virusa korona je spriječilo, zaključno sa novembrom 2021. godine, ukupno 1,1 milion smrti i 10,3 miliona bolničkih liječenja samo u SAD.

Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuju da su, otkako su započele vakcinacije protiv ove bolesti, širom Evrope spašeni životi 470.000 ljudi starijih od 60 godina.

Šta objašnjava aktuelnu situaciju?

Učestalost ponovnog zaražavanja ili pozitivnih dijagnoza među vakcinisanima u posljednje vrijeme se povećala, a to može da se objasni sa tri faktora.

Prvi je jednostavan: ljudi se tradicionalno okupljaju i slave tokom novogodišnjih i božićnih praznika.

To samo po sebi povećava rizik od prenošenja virusa korona.

Drugo, skoro godinu dana otkako su doze postale dostupne u nekim dijelovima svijeta, eksperti su otkrili da imunitet protiv kovida poslije vakcinacije ne traje vječno.

“Vidjeli smo da vremenom ta zaštita jenjava. Taj pad će biti veći ili manji u zavisnosti od tipa vakcine i starosti svakog pojedinca”, objašnjava Kfouri.

Treći faktor ima veze sa pojavljivanjem varijante omikron, koja je zaraznija i protiv koje stečeni imunitet vakcinama ili prethodnim oboljevanjem od kovida djeluju manje efikasno.

“Imajući ovo u vidu, zaražavanje vakcinisanih treba doživjeti kao nešto uobičajeno i moraćemo da naučimo da živimo sa tom situacijom. Srećom, ovaj skorašnji skok broja slučajeva kovida za posledicu je imao manju stopu bolničkih liječenja i smrti, naročito među ljudima koji su već vakcinisani. Vakcine nastavljaju da štite protiv najozbiljnijih oblika bolesti, kao što je i očekivano”, kaže Kfouri.

(BBC na srpskom)

Prethodni članakDirljiv zapis vladike Grigorija o životu u Njemačkoj
Naredni članakKljučni momenti, sve se POKLAPA sa telefonom: Evo šta se desilo sa Matejem u noći nestanka