Iako milijarderi poput Ilona Maska i Marka Zakerberga imaju ogroman kapital, oni često uzimaju hipotekarne kredite za svoje nekretnine.
Razlog nije nedostatak novca, već pametna finansijska strategija- zadržavanjem sredstava u investicijama dok kreditom finansiraju kupovinu, njihovo bogatstvo nastavlja da raste, a rizik i porezi se minimiziraju.
-I milijarderi uzimaju hipoteku
Izvršni direktor kompanije “Tesla” Ilon Mask podigao je više velikih hipotekarnih kredita za svoje nekretnine u Kaliforniji. Prema pisanju “Los Anđeles tajmsa”, među njima je i kredit od čak 61 milion dolara kod banke “Morgan Stenli”, koji se odnosi na pet nekretnina, prenosi Telegraf.rs.
Iako je to praktično zanemarljiv iznos u odnosu na njegovo bogatstvo procijenjeno na oko 662 milijarde dolara, mnogi se pitaju zašto bi milijarder uopšte pozajmljivao novac za kupovinu nekretnine.
Finansijski stručnjaci tvrde da je odgovor jednostavan: hipoteka može biti pametna strategija upravljanja bogatstvom.
-Zašto bogati radije koriste kredit nego gotovinu
Jedan od ključnih razloga je struktura njihovog bogatstva. Većina ultra-bogatih ljudi drži kapital u akcijama, investicijama, kompanijama ili fondovima, a ne u gotovini.
“Ultra bogati ljudi drugačije razmišljaju o likvidnosti i finansijskoj poluzi”, kaže Miltijadis Kastanis iz brokerske kuće “Kompas”. Prema njegovim riječima, oni radije zadržavaju kapital u investicijama koje generišu prinos. “Radije će držati novac u investicijama, biznisima ili čak umjetninama, nego da sav kapital ‘zaključaju’ u jednoj nekretnini”, dodao je.
Drugim riječima, novac može raditi više ako ostane uložen na tržištu nego ako se potroši na kupovinu kuće bez kredita.
-Zakerbergov primjer: Kredit gotovo bez troška
Sličnu strategiju koristio je i direktor kompanije “Meta” Mark Zakerberg, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. On je 2012. refinansirao svoju kuću u Palo Altu putem hipotekarnog kredita na 30 godina sa promenljivom kamatom od svega 1,05%.
S tako niskom kamatnom stopom, kredit ga je praktično koštao vrlo malo, pa nije imalo smisla da gotovo šest miliona dolara drži vezano u nekretnini umjesto u investicijama. Ovo je posebno bilo atraktivno tokom decenije izuzetno niskih kamatnih stopa nakon finansijske krize.
-Matematička logika iza kredita
Logika ultra-bogatih investitora je prilično jednostavna:
Ako je prinos investicija > kamata na kredit, onda je finansijski racionalnije uzeti kredit i zadržati investicije.
“Ako vjeruju da će njihove investicije donijeti veći prinos nego kamata na hipoteku, ima više smisla finansirati kupovinu nekretnine”, objašnjava Kastanis.
-Poreske i inflatorne prednosti
Hipotekarni krediti u nekim državama imaju i poreske olakšice. U SAD, na primjer, kamata na hipoteku može biti djelimično poreski odbitna za kredite do 750.000 dolara. Osim toga, inflacija takođe igra važnu ulogu.
“U okruženju visoke inflacije vrijednost novca s vremenom opada, što znači da je često povoljnije pozajmiti danas i vraćati dug kasnije”, objašnjava Ajlej Robinson, direktor brokerske kuće “Enes global”.
Drugim riječima, inflacija realno smanjuje teret duga.
-Strategija koju koriste i slavne ličnosti
Ovu taktiku ne koriste samo tehnološki milijarderi. Primjer je i Paris Hilton, koja je uzela hipoteku za vilu vrijednu 63 miliona dolara u Beverli Hilsu koju je kupila od glumca Marka Volberga.
Iako je njeno bogatstvo procijenjeno između 300 i 400 miliona dolara, ona i suprug Karter Reum podigli su hipoteku od 43,75 miliona dolara kod “Džej-Pi Morgan Čejsa” uz kamatu od 5,25%.
-Strategija “buy, borrow, die”
Među najbogatijim Amerikancima popularna je strategija koju analitičari često nazivaju “buy, borrow, die” (kupuj, pozajmljuj, umri).
-Model funkcioniše ovako:
-kupuj i akumuliraj imovinu (akcije, kompanije, investicije),
-pozajmljuj novac koristeći tu imovinu kao kolateral i
-izbjegavaj prodaju imovine i porez na kapitalnu dobit.
Po američkom zakonu, pozajmljeni novac se ne smatra oporezivim prihodom, pa bogati mogu finansirati potrošnju bez plaćanja poreza na dobit.
