Vladiki zahumsko-hercegovačkom Grigoriju danas u Beogradu svečano su uručene nagrade “Kočićevo pero” za zbirku priča “Preko praga” i “Kočićeva knjiga”, koju Zadužbina “Petar Kočić Banjaluka – Beograd” već dvije decenije dodjeljuje autorima za cjelokupno književno stvaralaštvo.
Predsjednik Zadužbine “Petar Kočić Banjaluka – Beograd” Nikola Vukolić rekao je da je knjiga “Preko praga” pisana “lijepim Kočićevim jezikom” i nosi duboku humanističku poruku, jer vladika u njoj ne dijeli ljude po vjeri i naciji nego da li su ljudi ili neljudi.
Predstavljajući danas knjigu publici u amfiteatru Kolarčeve zadužbine, Vukolić je rekao da su priče sabrane u zbirci “Preko praga” prave “literalne freske” i “medaljoni jednog doba”.
“Kao rijetko koji pisac, čini mi se da on diše punim plućima samo kada piše. NJegova knjiga ‘Preko praga’ nastajala je u njemu dugo i iz njega jednostavno ‘grunula’ kao neka rijeka obasjana čudim sjajem, tako da kada budete čitali knjigu imaćete osjećaj da čitate lirski dnevnik ili lično svjedočanstvo o onom što je pisac vidio i doživio”, dodao je Vukolić.
Član žirija, književnik Miljenko Jergović rekao je da je knjiga “Preko praga” važna i bliska Petru Kočiću “upravo preko te čudesne vještine umijeća pripovjedanja priča”.
“Grigorije svoju priču priča na način na koji je pričao Petar Kočić. Priča je iz pričalačkog saznanja da je priča zapravo sve što ostaje iza vremena, prostora, naraštaja i iza generacija”, rekao je Jergović.
Književni kritičar Mladen Vesković rekao je da je vladika Grigorije veliki pripovjedač koji je fokusiran na sudbinu malih ljudi i koji kroz svoje pripovjetke “kazuje koliko čovek može biti čovek i u zlu vremenu”.
Vladika Grigorije je rekao da je osjetio radost i odgovornost kada je do njega došla vijest da će i njegovo ime biti upisano među nosioce nagrade koja nosi ime Petra Kočića, a u koje se do danas ubrajaju mnoga značajna imena savremene srpske literature, kao i literature drugih naroda.
“Tom naročitom osjećaju ushićenja i Kočićevske melenholije svakako je doprinijela i spoznaja o izvjesnoj mentalitetskoj sličnosti i podudarnosti ljudi krajiškog podneblja u kom je potekao Kočić i onih odhranjenih na hercegovačkom kršu na kojim sam se obreo i zaustavio”, rekao je vladika Grigorije.
On je dodao da ta “poveznica” za neke nije bitna, ali da danas u Beogradu krijepi njegovo srce.
“O onim dubljim sponama, jezičkim i stilskim ne usuđujem se ni da mislim, a kamoli da govorim duboko svjestan manjkavosti svoga pera i slova”, rekao je vladika Grigorije.
On je istakao da je knjiga “Preko praga” nastajala u proteklih pet godina kao njegov skromni i nepretenciozni pokušaj da ispriča sudbine ljudi koje su njega dotakle i za koje duboko vjeruje da će dotaći i duše čitalaca.
“Ovo je istovremeno i svojevrsna lična ispovjest nastala iz potreba da progovorim o nekim, za mene važnim i dragocjenim simbolima djetinjstva, mladosti i zrelih godina. O čemu god da sam pisao nisam se mogao udaljiti od svog osnovnog, primarnog poziva, pa stoga u tim pričama ne rijetko bivam sveštenik”, rekao je on.
Vladika Grigorije je ocijenio da iskrene reakcije ljudi koji su pročitali knjigu potvrđuju da njegov trud nije bio uzaludan, a “hartija tek tako utrošena”.
Srna/RTRS
