Koje stvari su ključne za jak imunitet i kako mi možemo da doprinesemo što snažnijoj odbrani organizma od virusa i bakterija, objasnio je prof dr. Borislav Kamenov, imunolog.
Apsolutno sam uvjeren da on može mnogo toga da ispravi u imunom sistemu i da sačuva živote. Taj divlji odgovor organizma koji ubija pacijenta, vitamin D uspijeva da uspori i drži pod kontrolom. Mi ne znamo sve o kovidu- 19, ali znamo kako da ga ubijemo, a tome doprinosi vitamin D koji popravlja ćelije rekao je profesor koji ovaj vitamin zove prva violina odbrane.
Drugo, za imunitet su veoma bitni cink i selen.
– Cink je sastavni dio molekula koji popravlja greške u tkivma – objasnio je ljekar za RTS.
Istakao je da cink pomaže zarastanje rana, da je odličan za kosti nokte, kod gubitka osećaja ukusa i još mnogih drugih tegoba. Cink pomaže i kod mentalnog napora, a važnu ulogu igra i u prevenciji prehlade, gripa i hroničnih infekcija.
Istakao je da su crijva središte imuniteta u organizmu pa da poremećaji njihove funkcije mogu da izazove i određene bolesti mozga:
– Možete da popravite stanje crijeva ako uzmete probiotik, ali ne bilo koji probiotik – naglasio je za RTS.
Potreba za probioticima krije se u našim lošim navikama, lošem odabiru hrane i lijekovima koji narušavaju crvenu floru. U borbi protiv virusa dobre bakterije su neophodne kako bi imuni sistem mogao da pruži dobar odgovor na napad bolesti.
Kao važan suplment, imunolog je u jednom od svojih brojnih intervjua, izdvojio i folnu kiselinu koja doprinosi da se homocistein pretvori u donatore metilenskih grupa koje zaključavaju ekspresiju gena odnosno predstavljaju prekoračenje nužne odbrane, kočnicu organizma.
Kada je homocistein povišen u organizmu, stvara rizik od infarkta i moždanog udara.
Važnu funkciju u odbrani organizma igraju makrofagi koji predstavlajju vrstu bijelih krvnih zrnaca pa kada bakterija ili virus uđu u krvotok, oni luče supstance koje eliminišu uljeza, tako što idenfitikuju i okružuju nepoželjnu supstancu, a onda je uništavaju.
Vitamine i suplemente treba uzimati u dogovoru sa ljekarom. A kao veliki izvor pomenutih supstanci izdvajaju se sljedeće namirnice:
– vitamin D: cerealije, punomasno mlijeko i punomaski jogurt, kozji sir, šampinjoni, cijeđena pomorandža, žumance, tunjevina, losos, ulje jetre bakalara.
– cink: agrumi (narandže, limuni, grejpfruti), kivi, bobičasto voće (brusnice, borovnice, maline, kupine), brokoli, prokelj, karfiol, zelena i crvena paprika, spanać, kupus, repa.
– selen: govedina, jagnjetina, svinjetina, ćuretina, piletina, džigerisa, morski plodovi, tunjevina, brazilski orasi, jaja, sir, integralne žitarice, bijeli luk, pivski kvasac, smeđi pririnač, losos, soja, puter, pečurke, suncokretovo sjeme i testenina.
Za razumijevanje funkcionisanje imuniteta važno je i znati da se imuni sistem djece i odraslih razlikuje:
– Odrasli imaju specifičan stečeni imunitet koji zahtjeva ogromno angažovanje cijelog sistema i vrlo često dolazi do prekoračenje nužne odbrane. Imuni sistem djece svaku ćeliju gleda kao problem za sebe, pa se problem ne množi na cijeli organizam. On praktično ne daje komplikacije i to je razlog zašto se djeca lako bore sa virusom – poručio je ljekar, prenosi Blic žena.
Imunolog je o imunitetu djece rekao i sljedeće:
– Djeca se rađaju sa urođenim imunitetom, ali i specifičnim pasivnim imunitetom koji dobijaju od majke, preko posetljice ili dojenjem. Imunitet djece je prazna tabla na koju treba ispisati istoriju – rekao je profesor i napomenuo da su djeca koja se rađaju prirodnim putem zdravija od one koja na svijet dolaze carskim putem:
– Dobro je da beba prođe porođajnim putevima, da se napije bakterijama koje majka ima jer je to cjeloživotni kapital majke i najbolji transfer imuniteta detetu – rekao je on.
