Vakcina protiv korone SVAKE GODINE: Stručnjaci poručuju da ćemo živjeti s kovidom i da se navikavamo na “novu normalnost”

Osnovni problem koji imamo, ne samo mi u Srbiji nego globalno, je nedovoljan obuhvat vakcinacije.

Kovid-19 se toliko dugo zadržao da nema izgleda da se drugačiji riješi nego vakcinacijom. Što se toga tiče, biće neophodno da se jednom godišnje vakcinišemo protiv kovida kao što to činimo sa gripom, kaže za Blic infektolog prof.dr Žarko Ranković.

Iako zvanično ne postoji odluka o tome kako i na koji način će se u budućnosti obavljati vakcinacija, kako na godišnjem nivou, tako i sa četvrtom dozom, sve ukazuje na to da ćemo morati kolektivno da se imunizujemo makar jednom godišnje. Da će odluka ići u tom smjeru izjašnjavali su se ljekari, epidemiolozi, virusolozi, infektolozi. Dileme nema, kovid-19 se ne može iskoreniti, već se mi moramo naviknuti na „novu normalnost“ a to je da će virus vrebati, da ćemo živjeti s njim, te da je imunizacija neophodna.

Epidemiolog i član Kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović, izjavio je u nekoliko navrata da koronu nećemo lako iskoreniti, te da ćemo se u budućnosti sigurno vakcinisati jednom do dva puta godišnje.

– Vakcinacija protiv gripa daje dobre rezultate i ona se obavlja na jesen svake godine, tako ćemo morati i sa kovidom. Najvjerovatnije će to biti jednom godišnje, ali o tome će se tek razmatrati – izjavio je ranije Tiodorović.

Četvrta doza vakcine protiv korone

U Srbiji je dato ukupno, 8.433.861 doza vakcine protiv korone, prvu dozu primilo je 3.338.750, drugu dozu 3.252.766, dok je treću dozu primilo 1.842.345 stanovnika. Pored vakcinacije na godišnjem nivou, mjesecima unazad govori se i o četvrtoj dozi, koja svakako neće biti preporučena svima.

– Izjašnjavali su se stručnjaci već, i po mom mišljenju ono što je najrealnije je da četvrta doza bude preporučena za hronične bolesnike, osobe sa oslabljenim imunitetom, osobe koje su imale transplantaciju organa. Čini mi se da ne bi trebalo da se uvodi kao obavezna preporuka za ostale kategorije. U budućnosti smatram da će biti dovoljno vakcinisati se samo jednom godišnje, objašnjava profesor Ranković.

Virusolog prof.dr Tanja Jovanović, koja je i član Nacionalnog komiteta za imunizaciju (NITAG) izjavila je za Euronews da su vođeni razgovori o mogućnosti uvođenja četvrte doze vakcine za određene kategorije građana i da bi se na taj način poboljšao stečeni imunitet.

– Razmišljamo da se uvede četvrta doza vakcine za osobe koje imaju ugrožen imunitet (imunokompromitovane osobe), kao i starije od 60 godina, one osobe koje zbog prirode posla dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi. Omikron je probio barijeru vakcinalnog imuteta, te pokušavamo da nesavršenost poboljšamo većom količinom produkovanih antitijela. Ja sam primila sve tri doze vakcine i zarazila sam se omikronom – izjavila je profesorka Jovanović.

Kada čovječanstvo pogodi jedna ovakva pandemija, neophodna je imunizacija stanovništva, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Kako ljekari kažu, sve dok bilo gdje u svijetu postoji i jedna zaražena osoba, virus može obići svet. Prema trenutnoj statistici vakcinisano je 52 odsto ukupne svetske populacije, što još uvijek nije dovoljno. Zbog nemogućnosti vakcinacije čitavog čovječanstva, uvijek će postojati bojazan da se na nekoj teritoriji gdje obuhvat nije dostigao željeni obim, virus umnožava i mutira.

Infektolog prof. dr Žarko Ranković, istakao je da se „kraj“ ne može predvidjeti, već se isključivo treba koncentrisati na vakcinaciju, te da je to pravi put.

– Nagovještavaju završiće se u martu, aprilu, a ja se zaista ne bih usudio da bilo šta kažem, baš zbog toga što je prema nekim podacima oko tri milijarde ljudi u svetu nevakcinisano. Onda ako uzmemo još jedan podatak, 50.000 ljudi ima prvu dozu a nije se javilo za drugu dozu, pa da ne pričamo o trećoj dozi, kakav imunitet onda imaju te osobe? Tako da se vakcinaciji treba posvetiti, a izlaz bi bio da u kratko vremenskom intervalu, to je period od nekih šest mjeseci, da se što veći broj ljudi vakciniše, generalno govorim, za svijet – zaključio je profesor Ranković.

Prethodni članakVulin o Srbiji i Srpskoj: Mi smo jedno, živjeli Srbi
Naredni članakMOSTAR: Muškarac skočio sa devetog sprata