Priručnik „Prevencija i procesuiranje rodno zasnovanog ubistva žena (femicid) u Bosni i Hercegovini“, koji je danas predstavljen u Mostaru, donosi praktične smjernice za postupanje policijskih agencija i nadležnih institucija, s ciljem pravovremenog prepoznavanja rizika od nasilja nad ženama i sprečavanja najtežih posljedica.
Priručnik je nastao kao odgovor na zabrinjavajući porast broja slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini, kao i nedostatak ujednačenog pristupa procjeni rizika i vođenju istraga.
Organizacija „Glas žene“ iz Bihaća imala je ključnu ulogu u njegovoj izradi, kao izdavač i pokretač cjelokupnog projekta. Autori priručnika su dr Neira Raković, Branka Žigante Mašić i dr Sandi Dizdarević.
Raković: Važno je vratiti povjerenje žrtava u institucije
Jedna od autorki priručnika Neira Raković naglasila je da je njegov osnovni cilj da ponudi konkretne smjernice za postupanje u slučajevima nasilja nad ženama, kako bi se unaprijedila prevencija femicida.
„Žrtvama je uvijek teško da progovore o nasilju, a vjerujem da će im ovaj priručnik olakšati prepoznavanje nasilja i ohrabriti ih da ga prijave. Smatram da je važno ponovo izgraditi povjerenje žrtava u institucije, ali je isto tako važno da institucije promijene pristup prema njima i pruže im podršku, razumijevanje i ohrabrenje. Priručnik je upravo tome i namijenjen – da stručnjaci bolje razumiju femicid i pravilno postupaju u slučajevima nasilja nad ženama“, rekla je Raković.
Odgovarajući na pitanje koliko su institucije spremne da naprave dodatni iskorak kako bi se žrtve lakše odlučile da prijave nasilje, Raković je istakla da sudski postupci i izrečene presude mogu doprinijeti vraćanju povjerenja u institucije.
Ipak, naglasila je da je najvažnije spriječiti da do femicida uopšte dođe, što je moguće postići pravovremenom procjenom rizika i odgovarajućim postupanjem nadležnih institucija.
„Naš cilj je da institucije pravovremenom procjenom rizika spriječe najteže posljedice nasilja, odnosno femicid. Povećan broj prijava ne znači nužno da je ranije bilo manje slučajeva nasilja, nego da žrtve danas imaju više povjerenja u institucije i da su spremnije da prijave nasilje“, navela je Raković.
Posebno je ukazala na značaj prvog kontakta žrtve sa policijom i drugim nadležnim institucijama.
„Najvažniji je prvi kontakt sa policijom i drugim nadležnim institucijama, kada žrtva prvi put odluči da progovori o nasilju. Moramo biti svjesni da se mnoge žrtve neće ponovo obratiti institucijama ukoliko pri prvom kontaktu ne dobiju odgovarajuću podršku i razumijevanje“, upozorila je Raković.
Dizdarević: Priručnik donosi jasne smjernice za postupanje policije
Koautor priručnika Sandi Dizdarević istakao je da ova publikacija predstavlja praktično pomagalo svim policijskim agencijama, sa posebnim naglaskom na postupanje policijskih službenika u slučajevima nasilja nad ženama i prevenciji femicida.
„Priručnik je usmjeren na osnovnu i kriminalističku politiku i predstavlja svojevrsni hodogram postupanja, usklađen sa postojećim izmjenama i dopunama zakona i pravilima struke. Njegova svrha je da korisnicima omogući da na jednom mjestu imaju jasne smjernice o tome kako postupati u konkretnim slučajevima, kako bi postupanje bilo procesno i pravno pravilno oblikovano, što bi u konačnici olakšalo sudskim organima donošenje odluka“, istakao je Dizdarević.
Prema njegovim riječima, priručnik bi, ukoliko bude dostupan većem broju udruženja i žena kojima je namijenjen, mogao značajno doprinijeti njihovom informisanju i ohrabrivanju.
„Ako priručnik dođe do većeg broja udruženja koja će ga dalje distribuirati i ako ga žene budu čitale, on će svakako doprinijeti njihovom ohrabrivanju, ne samo kada je riječ o prijavljivanju nasilja nego i upoznavanju sa pravima koja im pripadaju na osnovu Ustava i zakonskih rješenja. Važno je da žene budu upoznate sa svojim pravima i mogućnostima zaštite koje im sistem pruža“, dodao je Dizdarević.
Marić: Veliki broj slučajeva nasilja nikada ne bude prijavljen
Ministar unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić pozdravio je inicijativu i aktivnosti organizacije „Glas žene“, istakavši značaj uključivanja organizacija civilnog društva u prevenciju nasilja i borbu protiv femicida.
Naglasio je da ovakve organizacije, iako nisu dio državnog sektora, nisu na margini sistema, već predstavljaju njegov važan i neizostavan dio.
„Policija je i do sada, u slučajevima teškog ubistva žene, imala određene procedure i matrice postupanja, ali ovaj priručnik objedinjuje različite korake i smjernice na jednom mjestu. Posebno je koristan jer obuhvata iskustva iz dosadašnje prakse i nedavnih događaja, na osnovu kojih se mogu prepoznati određeni obrasci i unaprijediti buduće postupanje policije“, rekao je Marić.
Govoreći o strahu žrtava od prijavljivanja nasilja i značaju vraćanja povjerenja u institucije, Marić je istakao da, uprkos povećanom broju prijavljenih slučajeva i osuđujućim sudskim presudama, problem neprijavljenog nasilja i dalje postoji.
Posebno je upozorio na takozvanu „crnu brojku“, odnosno veliki broj slučajeva nasilja koji nikada ne budu prijavljeni nadležnim institucijama.
Ukazao je i na mogućnost da žrtva, u svojstvu privilegovanog svjedoka, tokom sudskog postupka iskoristi zakonsko pravo i odbije da svjedoči.
„Razlozi zbog kojih žrtve ne prijavljuju nasilje često su strah, ali i finansijska ili druga zavisnost od partnera, bilo bračnog ili vanbračnog. Uzimajući u obzir i uticaj sredine, riječ je o problemu sa kojim će se društvo još neko vrijeme morati suočavati“, rekao je Marić.
On je naglasio da je zbog toga neophodno kontinuirano raditi na podizanju svijesti javnosti i jačanju opšte i posebne prevencije.
„Nedavno izrečena presuda u Mostaru svakako može biti važna poruka i upozorenje, ali i svojevrstan putokaz za drugačije postupanje u budućnosti“, zaključio je Marić.
