Tamindžija: HET pozitivno poslovao u 2020. godini uprkos nepovoljnim okolnostima tokom protekle četiri godine

Kada se približava kraj godine, sve organizacije sumiraju rezultate svog poslovanja u prethodnoj godini i prave planove za narednu. U „Hidroelektranama na Trebišnjici“ polako se podvlači crta i računa razlika između ostvarene i planirane prizvodnje, sumiraju se prihodi, ali se i pravi osvrt na nekoliko prethodnih godina, za koje mnogi kažu da zajedno predstavljaju najteži period od osnivanja „Hidroelektrana na Trebišnjici“.

O poslovanju HET-a u prethodne četiri godine i o planovima za narednu godinu, govorio je izvršni direktor Direkcije za proizvodnju i tehničke poslove, Ilija Tamindžija.

Biti direktor u „Hidroelektranama na Trebišnjici“ uvijek je sa sobom nosilo veliku odgovornost i dodatni pritisak, jer su očekivanja koja građani imaju od ovog preduzeća, kao nosioca ekonomskog i društvenog razvoja, mnogo veća nego što je slučaj sa sličnim preduzećima u regionu, a vjerovatno i u svijetu. Iza „Hidroelektrana na Trebišnjici“ je nekoliko prilično teških godina. Kako je HET poslovao u ovoj i prethodnim godinama?

-Znamo da od uspješnog funkcionisanja HET-a zavisi niz drugih privrednih djelatnosti u Hercegovini kao i razvoj ovog dijela Republike Srpske, pa je biti na mjestu direktora za proizvodnju u godinama kada vam ništa ne ide na ruku zaista mnogo kompleksnije nego u „normalno“ vrijeme. Očekivanja da HET rješava nagomilane gradske probleme, koja su kod građana razvijana decenijskim društveno odgovornim poslovanjem, s vremenom rastu, a sa njima raste i pritisak da se HET još više angažuje. Svi u Upravi preduzeća dali su svoj doprinos da se ne osjeti težina situacije u kojoj smo se nalazili.

Poslovanje HET-a u protekle četiri godine bilo je uslovljeno različitim vrstama nepogoda, koje je bilo skoro nemoguće predvidjeti i na koje se nije moglo uticati. Ali, krenimo redom.

Nepovoljna hidrološka situacija iz druge polovine 2016. prenijela se u 2017. godinu. Hercegovinu i region tada je zadesila nezapamćena suša, koja je negativno uticala na poslovanje svih hidroelektrana. Tadašnji dotoci u akumulaciju „Bileća“ bili su u rangu stogodišnjih suša, odnosno, bili su duplo manji od višegodišnjeg prosjeka, pa su i energetsko-ekonomski rezultati proizvodnje za cijelu 2017. godinu bili jako loši. Te godine su ostvareni prihodi jedva nešto veći od 28 miliona KM.

U odnosu na 2017., za 2018. godinu, možemo reći da je bila prosječna (normalna), kada je ostvaren prihod od oko 70 miliona KM.

I baš kada smo odahnuli i pomislili da je najteže vrijeme za naše poslovanje prošlo, početkom januara 2019. godine u HE Dubrovnik dogodila se velika havarija u kojoj su izgubljeni i ljudski životi. Oba agregata u Platu nisu bila u funkciji do marta 2020. godine. Koliko je to veliki udarac za HET, jasno se da zaključiti iz činjenice da se dvije trećine od ukupne proizvodnje elektične energije iz sistema hidroelektrana na Trebišnjici odvija upravo u HE Dubrovnik. Ipak, zahvaljujući sporazumu koji je Elektroprivreda Republike Srpske postigla sa Elektroprivredom Hrvatske zajednice Herceg Bosne, prema kome se električna energija proizvedena u reverzibilnoj PHE Čapljina dijeli na pola između dvije elektroprivrede, ostvarili smo prihod od  skoro 42 miliona KM, što je prihod na nivou polovine bilansiranog prihoda HET-a.

U 2020. godinu ušli smo sa velikim nadama i očekivanjima, ali na žalost, i mi dijelimo sudbinu cijelog svijeta pojavom pandemije virusa korona. Scenario koji je zadesio planetu do sada smo viđali samo u nekim filmovima, pa ni najgori pesimisti nisu mogli da očekuju da će cijeli svijet funkcionisati na ovakav način. Pad potrošnje električne energije na globalnom tržištu uslovio je enorman pad cijena struje na berzama. U jednom trenutku, cijena je čak bila i negativna, što znači da ste morali da platite da biste injektirali električnu energiju u distributivnu mrežu. U prvih šest mjeseci cijena struje nije dostigla ni polovinu cijene koja je bila prije pandemije. HE Dubrovnik u prvom kvartalu i ove godine nije bio na mreži, a i hidrološka situacija u prvih pet mjeseci je bila izuzetno loša, možda čak i gora nego u istom periodu 2017. godine.  I pored svih navedenih problema i uprkos veoma teškim okolnostima, mi smo uspjeli da, odgovornim upravljanjem i velikim uštedama,  nadoknadimo dio prihoda tokom druge polovine godine, pa će HET sa očekivanim prihodom od oko 45 miliona KM, 2020. godinu završiti poslujući pozitivno.

„Hidroelektrane na Trebišnjici“ su u protekle četiri godine, od očekivana četiri prosječna godišnja prihoda  ostvarile svega tri. Nažalost, okolnosti koje su nas pratile, a na koje, kako smo već naglasili, nismo mogli uticati, bile su vjerovatno najteže od osnivanja firme što je uslovilo značajne oscilacije u rezultatima poslovanja prethodnih godina.

Uzimajući u obzir okolnosti u kojima su „Hidroelektrane na Trebišnjici“ poslovale u prethodnim godinama, vjerujemo da ste zadovoljni realizacijom projekata koji su u toku?

– Naravno! Uprkos svemu navedenom, mi smo u proteklom periodu dali sve od sebe da se započeti projekti  nastave. To uključuje kako kapitalni projekat izgradnje HE Dabar, tako i ostale finansijski nešto manje zahtjevne projekte koji su proistekli iz vodoprivrednih dozvola i obaveza, a koji pored benefita za funkcionisanje hidrotehničkog sistema rijeke Trebišnjice imaju značajan uticaj na kvalitet života svakog pojedinca u istočnoj Hercegovini.

U više navrata  smo naglašavali da je izgradnja HE Dabar trenutno najveća investicija u hidroenergetici Republike Srpske i regiona. Dovodni tunel, najvažniji objekat hidroelektrane i najveći hidrotehnički tunel koji se gradi u poslijeratnom periodu na području bivše Jugoslavije, probijao se sa četiri napadna mjesta i do sada je probijeno oko 11 000 m od ukupnih 12 300 m.  Paralelno sa probijanjem tunela izvode se i radovi na ulaznoj građevini. Vrijednost ovih radova je oko 130 miliona KM, a dodatna sredstva su uložena ili će se tek ulagati u uzgradnju pristupnih puteva, vodovoda i eksproprijaciju zemljišta. Kada bude izgrađena, hidroelektrana će biti ukupne snage 160 MW, a očekujemo da će povećanje godišnje proizvodnje na nizvodnim hidroelektranama biti oko 260 GWh. Ona će biti od ogromnog značaja za sjevernije hercegovačke opštine, ali i za cijeli sistem „Hidroelektrana na Trebišnjici“, koje su njen 100% vlasnik.

Kakvi su planovi „Hidroelektrana na Trebišnjici“ za narednu godinu?

-Mi dijelimo nadu svih naših građana i svih ljudi na svijetu, da ćemo u narednoj godini  konačno ostaviti pandemiju za sobom i da ćemo se svi polako vratiti uobičajnom načinu života i poslovanja.

U HET-u je za narednu godinu planirana finalizacija radova na projektu uređenja Ćatovića kraka, u koji je uloženo oko 2 500 000 KM, čime je smanjen rizik od poplava u gradu i povećana propusna moć rijeke Trebišnjice kroz urbani dio Trebinja. Već je napravljena dvosmjerna saobraćajnica, javna rasvjeta i pješačka staza, čime su građani  dobili novu urbanu zonu za rekreaciju i uživanje.  Između rijeke i samog Ćatovića kraka regulacijom protoka velikih voda, grad Trebinje dobio je vrlo privlačno zemljište, za koje vjerujemo da će se naći adekvatna namjena.

Uskoro će biti završeni i radovi na izgradnji zatvorenog bazena na Abazovini, čiji je planirani završetak  usporila elementarna nepogoda.

Biće intenzivirani radovi na izgradnji novog rezervoara na izvorištu „Vrelo oko“, kapaciteta oko 2 500 m3, čija je vrijednost procijenjena na oko 2 700 000 KM.

HET finansira i izgradnju najznačajnijeg objekta na trasi istočne obilaznice oko grada Trebinja. Most koji se gradi nizvodno od brane „Gorica“ biće najduži na rijeci Trebišnjici, a u ovaj projekat biće uloženo oko 12,2 miliona KM. Radovi su počeli i ako budu tekli planiranom dinamikom očekujemo da će biti završeni za dvije godine.

Pored navedenih, finansijski najzahtjevnijih projekata, HET će svakako nastaviti da  u skladu sa dosadašnjom praksom  učestvuje i u finansiranju kulturnh, humanitarnih, edukativnih i sportskih događaja, kao i u programima stipendiranja studenata i obavljanja stručnih praksi za studente.

Nadamo se da ćemo u narednom periodu imati povoljnu hidrološku situaciju i da će proizvodnja električne energije i poslovne prilike biti dobre, ali se prije svega nadamo stabilizaciji epidemiološke situacije. Želim svima dobro zdravlje, a oboljelima brzo ozdravljenje, sa vjerom da ćemo rasterećenije čekati predstojeći praznični period.HET