Rast cijena energenata na svjetskom tržištu mogao bi dodatno opteretiti građane i privredu Republike Srpske, kroz skuplje gorivo, transport i hranu, dok ekonomisti upozoravaju na pad kupovne moći, veće troškove proizvodnje i rizik od usporavanja privredne aktivnosti.
Energenti bi mogli poskupjeti 32 odsto
Svjetska banka u najnovijem izvještaju prognozira da bi cijene energenata na globalnom tržištu ove godine mogle porasti za 32 odsto, u odnosu na raniju procjenu od 24 odsto. Kao glavne razloge navodi sukobe na Bliskom istoku i poremećaje u snabdijevanju, uz očekivanu prosječnu cijenu nafte “brent” od 92 dolara po barelu i rast cijena gasa u Evropi od gotovo 60 odsto. Poseban razlog za zabrinutost predstavlja mogućnost dodatnog poskupljenja mineralnih đubriva i hrane, jer su visoki troškovi proizvodnje već opteretili poljoprivrednike i potrošače. Novi rast cijena energenata mogao bi dodatno pogoršati postojeće stanje, povećati troškove poljoprivredne proizvodnje i pojačati pritisak na cijene domaćih prehrambenih proizvoda.
Ekonomista Igor Gavran istakao je za “Glas” da su prognoze zasnovane na trenutnim globalnim okolnostima, ali da bi smirivanje sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini moglo relativno brzo dovesti do stabilizacije tržišta i pada cijena.
– Ova prognoza važi pod pretpostavkom da sadašnja situacija ne bude promijenjena. Ukoliko dođe do primirja i normalizacije snabdijevanja, moglo bi doći do relaksacije tržišta i pada svjetskih cijena – rekao je Gavran.
Skuplje đubrivo prijeti poljoprivredi i cijenama hrane
On je naveo da bi posljedice za Republiku Srpsku mogle biti blaže kada je riječ o đubrivima, s obzirom na snabdijevanje gasom iz Rusije, ali da je tržište goriva izrazito zavisno od uvoza.
– Kod goriva smo zavisni od uvoza i globalna kretanja neposredno se odražavaju na domaće cijene. Ipak, one su već veoma visoke pa je teško očekivati znatno pogoršanje bez novih velikih poremećaja – istakao je Gavran.
Prema njegovim riječima, dugoročno najveći problem predstavlja proizvodnja hrane, jer se domaći poljoprivrednici, osim sa skupljim đubrivima i drugim inputima, suočavaju i sa neravnopravnom konkurencijom uvoznih proizvoda.
Veći troškovi proizvodnje i transporta smanjuju profit preduzeća
Ekonomista Miloš Grujić ocijenio je da bi se rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćim benzinskim pumpama mogao osjetiti već tokom narednih sedmica, dok bi skuplja energija postepeno povećavala troškove proizvodnje i transporta.
– Na tržištu goriva slijedi direktno prelivanje berzanskih oscilacija. Istovremeno, tržište električne energije u Republici Srpskoj zaštićeno je do kraja godine zahvaljujući domaćoj proizvodnji, ali pritisak na proizvodnu cijenu struje ostaje pa bi pitanje poskupljenja moglo biti aktuelno početkom naredne regulatorne godine – rekao je Grujić.
On je naglasio da će skuplji transport i sirovine smanjiti profitne marže preduzeća, dok će rast cijena hrane i osnovnih proizvoda dodatno umanjiti kupovnu moć stanovništva.
Posebno osjetljiva je poljoprivreda, jer visoke cijene mineralnih đubriva povećavaju troškove proizvodnje i mogu uticati na prinose i cijene domaće hrane.
– Kombinacija skupljih inputa, transporta i slabije potrošnje stvara stagflatorne pritiske. Preduzeća, naročito mala i srednja, mogla bi se suočiti sa problemima likvidnosti, smanjenom konkurentnošću i odgađanjem investicija, dok bi skuplji kapital dodatno otežao izmirivanje obaveza – istakao je Grujić.
Pad svjetskih cijena ne garantuje jeftinije gorivo i hranu
Igor Gavran je upozorio i da eventualni pad svjetskih cijena ne znači nužno i pojeftinjenje na domaćem tržištu.
– Zbog toga je važno da nadležne institucije prate ponašanje trgovaca i reaguju kada se smanjenje troškova ne prenosi na potrošače – kazao je Gavran.
