Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Srpska neće podržati proces pristupanja Evropskoj uniji po cijenu gubljenja identiteta srpskog naroda i tradicionalnih prijatelja.
Evropski put BiH prvobitno je bio uslovljen ispunjavanjem 14 prioriteta, da bi se sveo na formulu 3+1, što je generalni direktor za Evropu u Službi za spoljne poslove EU Angelina Ajhorst obrazložila nedostatkom vremena. I pored iznenadnog skraćivanja liste, Republika Srpska je pokazala dobru volju. Otpočeli su pregovori sa FRONTEKS-om i usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja teroriostičkih aktivnosti. Preostala su dva zakona kojim Brisel uslovljava početak pregovora – o sudovima i sukobu interesa.
– I ako dođe do neke odluke, biće to odluka za pokrivanje njih na Zapadu, pa će reći da otvaramo pregovarački proces, bez datuma. To bez datuma Turska čeka 40 godina. Nisu u pitanju samo ta dva zakona, govorimo o 14 prioriteta, a u njemu ima zakon o Ustavnom sudu – rekao je Dodik.
Stranke “Trojke” čine sve da izbjegnu dogovor o odlasku stranih sudija, iako su svjesni da BiH s njima ne može u EU. Na prijedlog srpske strane da se usvoji zakon o Ustavnom sudu odgovaraju kontrazahtjevom da se formira Vrhovni sud u okviru zakona o sudovima, neophodnog za nastavak evropskog puta. Pri tome odbijaju da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci.
Lider “Naroda i pravde” Elmedin Konaković izrazio je nadu da će biti napravljen iskorak uzimajući u obzir važnost puta BiH ka EU.
– Mislim da za te procese imamo vremene. Kada je riječ o zakonu o sudovima, on može istrpiti još neke modifikacije, ali od nekih zahtjeva ne možemo odustati i povući se. Napravili smo kompromise kako bismo dobili tu dvostepenost, a spremni smo podržati sa, nadam se, sjedištem u Istočnom Sarajevu – rekao je Konaković.
Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac pita u čemu je problem da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Banjaluci.
– Ima li neko argument zašto je problematično da bude u Banjaluci? Apsolutno niko od partnera nije rekao na neku suprotnost stavovima Republike Srpske, samo onda kada izađu iz zgrade gdje dogovaramo dođu i kažu “dobili smo novi stav i to je za nas neprihvatljivo” – kaže Košarac.
I o zakonu o sukobu interesa postoje oprečni stavovi. Srpska strana pristaje da se odnosi samo na zajedničke institucije, Bošnjaci se protive principu etničkog glasanja unutar Komsije koja odlučuje o sukobu interesa, dok je Hrvatima blizak model iz Hrvatske. I izmjene Izbornog zakona različito se tumače. Za bošnjačke stranake, srpsku opozicije i OHR, to je uvođenje savremenih tehnologija tokom glasanja i brojanja, za HDZ garancija da im se u narednim izbornim ciklusima neće ponoviti slučaj Komšić.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH /HDZ BIH/ Marinko Čavara pita o kakvom se integritetu izbornog procesa govori ako nema legitimnih i legalnih predstavnike na mjestima za koje se izbori organizuju.
Konaković kaže da ne pristaju na rješavanja onog dijela Izbornog zakona koji se tiče izbora hrvatskog člana Predsjedništva.
– Trebalo bi da se zadržimo na ovim integritetskim izmjenama, jer sam siguran da će Kristijan Šmit nametnuti novo rješenje, a to nas vodi u novi zaplet – ističe Konaković.
I tu je Konaković u pravu, u slučaju da Šmit nametne izmjene Izbornog zakona uslijediće zaplet koji će BiH odvesti daleko od evropskog puta.
– Po tom zakonu neće se izbori provoditi u Republici Srpskoj, nego ćemo mi odmah donijeti svoj zakon i provoditi po našem zakonu. Nikakvo nametenja ne dolazi u obzir, ako nametne Izborni zakon mi ćemo donijeti svoj zakon, ako se drzne da bilo šta nametne oko imovine, mi ćemo donijeti odluku o nezavisnosti – kaže Dodik.
Republika Srpska ne želi da izgubi svoj identitet tokom procesa evropskih integracija BiH, izjavio je predsjednik Srpske za ruske medije. Odluku o eventualnom članstvu Brisel može donijeti zbog geostrateških razloga, kao što vidimo na primjeru, ali je danas mnogo manje evrooptimizma nego prije 10 godina, zaključio je Dodik.
