Posljednjih sedmica centralni Pacifik zagrijava se brže nego što se očekivalo, a Svjetska meteorološka organizacija upozorava na mogući razvoj “super El Ninja”. Riječ je o snažnom klimatskom fenomenu koji donosi rekordne temperature, suše, poplave i jake vremenske poremećaje širom planete. O opasnostima i uticaju tog fenomena za RTS su govorili meteorolog Slobodan Sovilj i profesor Zoran Keserović.
Meteorolog Slobodan Sovilj objasnio je da je “El Ninjo” lokalni poremećaj u tropskom Pacifiku i da je riječ o pozitivnoj temperaturnoj anomaliji, što znači da su temperature okeana u tom dijelu svijeta iznad prosjeka.
“I to nije ništa neuobičajeno, s obzirom na to da je to jedna oscilacija koja se smjenjuje na svakih nekoliko godina. Međutim, neke tipične vrijednosti ovih odstupanja su od +0,5 do +1,5 stepeni. Kada ta odstupanja pređu +2 stepena, onda ovaj fenomen nazivamo ‘super El Ninjo’ i on, zapravo, nije toliko čest”, naveo je Sovilj.
Objasnio je da je u posljednjih šezdeset godina veoma izražen “El Ninjo” zabilježen samo tri puta – između 1982. i 1983, između 1995. i 1996, kao i između 2015. i 2016. godine.
“Ono što je i za ‘El Ninjo’ i za ‘super El Ninjo’ jako bitno istaći jeste da se zbog povećane temperature okeana mijenjaju rasporedi pritiska niskih i visokih vrijednosti u tom dijelu svijeta, a onda se nizom povratnih sprega ti poremećaji prostiru dalje kroz atmosferu i na ostale regione. Dakle, prvi koji će osjetiti posljedice ovih promjena u Pacifiku jesu stanovnici Južne Amerike, Australije, Indonezije, a potom i svi ostali regioni”, naveo je Sovilj.
Vrhunac “El Ninja” u naše krajeve stiže krajem godine
Na pitanje kako se toliko brzo ponovo javlja “super El Ninjo”, Sovilj je objasnio da sada imamo interakciju klimatskih promjena i pozitivne faze južne oscilacije koje dodatno pojačavaju efekat ne samo toplotnih rekorda, nego i produženih toplotnih talasa i sušnih uslova širom svijeta.
“Ona se nekada ponavlja na svake dvije, nekada do sedam godina i zavisi od opšte cirkulacije atmosfere, tako da se moraju praktično posmatrati vjetrovi u nižim i višim slojevima atmosfere i cjelokupna sinoptička simulacija kako bismo mogli uspješno prognozirati pojavu ‘El Ninja'”, dodao je Sovilj.
Ipak, kako je objasnio Sovilj, vrhunac “El Ninja” u naše krajeve stiže tokom predstojeće zime i upravo zbog tog odloženog atmosferskog efekta 2027. godina ima veliki potencijal da postane nova najtoplija godina u istoriji mjerenja i da premaši rekorde iz 2024. godine.
Prilagođavanje tehnologije klimatskim promjenama
Stručnjak za voćarstvo i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da prati vremenske prilike posljednjih trideset godina i da je došlo do klimatskih promjena, ali da je dobro što je tehnologija kod mnogih voćnih vrsta prilagođena njima.
“Pored toga što imamo velike probleme sa poznim proljećnim mrazevima, koji najviše umanjuju rod voća u Srbiji, evo samo da vas podsjetim da smo prošle godine, u odnosu na prosjek koliko Srbija proizvede, negdje oko 1.466.000 tona, mi smo imali 1.050.000, znači za 400.000 tona manje. I pored ovih problema koje imamo s poznim proljećnim mrazevima, takođe imamo problema sa sušom i sa gradom”, naveo je profesor Keserović.
Napomenuo je da se u voćnjacima sada postavljaju protivgradne mreže koje, kako kaže, ne štite samo od grada, već i od ožegotina.
“Ja sam imao priliku da to vidim u nekoliko navrata, da tamo gdje nema protivgradnih mreža, imamo ožegotine na plodovima čak 25 do 30 odsto. Isto ovo što se desilo 2017. godine, veoma snažan olujni vjetar koji je srušio samo u regionu Fruške gore negdje otprilike preko 100 hektara zasada voća. To se ponovilo 2023. godine i imali smo sušu 2024. godine, kada je u julu i avgustu palo svega oko 30 milimetara kiše po kvadratnom metru”, objasnio je Keserović.
Na pitanje kakva je prognoza za rod ove godine, profesor Keserović je objasnio da je, za razliku od ranijih godina, na početku godine bilo dosta padavina, ali da su bila i dva pozna proljećna mraza.
“S obzirom na to da smo u 2024. godini imali jako mali rod, voćke su se jako dobro pripremile za rod za 2026. godinu i na početku godine ja sam izašao sa procjenom da će Srbija imati negdje otprilike oko 1.500.000 tona i da će to u posljednjih 20 godina ući među tri najrodnije godine”, rekao je Keserović.
Ocijenio je da će za kajsiju i trešnju ova godina biti najrodnija u istoriji Srbije.
