Visoke temperature vazduha i toplotni talasi predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje jer mogu izazvati dehidraciju, toplotnu iscrpljenost, toplotni udar, ali i pogoršati postojeća hronična oboljenja.
Zbog klimatskih promjena, periodi ekstremnih vrućina postaju sve učestaliji, intenzivniji i dugotrajniji, zbog čega je sprovođenje preventivnih mjera od posebnog značaja. Najugroženiji su starije osobe, novorođenčad i mala djeca, trudnice, hronični bolesnici, osobe sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, kao i svi koji zbog posla ili drugih aktivnosti duže borave na otvorenom.
Zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke koje građanima mogu pomoći da lakše podnesu visoke temperature i zaštite svoje zdravlje.
Izbjegavajte boravak na suncu
Građanima se savjetuje da između 10 i 17 časova izbjegavaju nepotreban boravak na otvorenom, kada su temperature najviše.
Fizičke aktivnosti, rekreaciju i radove na otvorenom najbolje je planirati u ranim jutarnjim ili večernjim časovima. Ukoliko je izlazak neophodan, preporučuje se boravak u hladu, češće pauze i izbjegavanje direktnog izlaganja suncu.
Pijte dovoljno tečnosti
Redovan unos tečnosti jedna je od najvažnijih mjera zaštite tokom vrućina.
Vodu treba piti tokom cijelog dana, čak i prije nego što se javi osjećaj žeđi, a unos dodatno povećati ukoliko se organizam više znoji. Osobe kojima je zbog zdravstvenog stanja ograničen unos tečnosti treba da se pridržavaju preporuka ljekara.
Preporučuje se izbjegavanje alkohola, energetskih napitaka, kao i većih količina pića koja sadrže kofein ili šećer, jer mogu dodatno doprinijeti dehidraciji.
Rashladite prostor u kojem boravite
Boravak u rashlađenim prostorijama jedna je od najefikasnijih mjera zaštite od visokih temperatura.
Prostorije treba provjetravati tokom noći i ranih jutarnjih časova, zaštititi ih od direktnog sunčevog zračenja spuštanjem roletni ili navlačenjem zavjesa, a po potrebi koristiti ventilatore ili klima-uređaje, uz izbjegavanje velikih temperaturnih razlika između spoljašnjeg i unutrašnjeg prostora.
Građanima koji nemaju mogućnost da rashlade svoj dom preporučuje se da dio dana provedu u klimatizovanim javnim prostorima.
Lagana odjeća i prilagođena ishrana
Tokom vrućina preporučuje se nošenje lagane, prozračne odjeće svijetlih boja od prirodnih materijala, kao i šešira ili kape sa širokim obodom i sunčanih naočara sa UV zaštitom.
Prilikom boravka na otvorenom potrebno je koristiti preparate za zaštitu kože sa odgovarajućim zaštitnim faktorom.
Ishranu je poželjno prilagoditi vremenskim uslovima, birajući lakše obroke uz povećan unos svježeg voća i povrća. Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju hrane zbog povećanog rizika od kvarenja.
Zaštitite najugroženije
Posebnu pažnju treba posvetiti djeci, starijim osobama, trudnicama i hroničnim bolesnicima.
Novorođenčad i malu djecu ne treba izlagati direktnom suncu, dok starijim osobama i hroničnim bolesnicima treba omogućiti boravak u rashlađenom prostoru, redovan unos tečnosti u skladu sa zdravstvenim stanjem i redovno uzimanje propisane terapije.
Članovima porodice, komšijama i njegovateljima preporučuje se da tokom toplotnih talasa češće obilaze osobe koje žive same ili pripadaju rizičnim grupama kako bi se na vrijeme uočili eventualni zdravstveni problemi.
Takođe, djecu, starije osobe, osobe sa invaliditetom, hronične bolesnike i kućne ljubimce nikada ne treba ostavljati u parkiranom vozilu, čak ni na nekoliko minuta, jer temperatura u automobilu veoma brzo može dostići vrijednosti opasne po život.
Prilagodite rad na otvorenom
Poslodavcima se preporučuje da organizaciju rada prilagode vremenskim uslovima, posebno kada se poslovi obavljaju na otvorenom.
Fizički zahtjevne poslove treba, kada god je moguće, obavljati u hladnijem dijelu dana, uz redovne pauze u hladu ili rashlađenim prostorijama i obezbijeđenu dovoljnu količinu zdravstveno ispravne vode za piće.
Preporučuje se i postepena adaptacija radnika na visoke temperature, kao i praćenje njihovog zdravstvenog stanja tokom rada.
Prepoznajte simptome toplotnog udara
Na razvoj bolesti izazvanih visokim temperaturama mogu ukazivati jaka žeđ, izražena slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, grčevi u mišićima, ubrzan puls, visoka tjelesna temperatura, konfuzija i poremećaj svijesti.
U slučaju pojave ovih simptoma osobu treba odmah premjestiti u hlad, započeti rashlađivanje organizma i dati joj tečnost ako je pri svijesti.
Ako postoji sumnja na toplotni udar ili su prisutni poremećaj svijesti, veoma visoka tjelesna temperatura ili gubitak svijesti, neophodno je odmah pozvati Hitnu medicinsku pomoć, jer je riječ o životno ugrožavajućem stanju koje zahtijeva hitno liječenje.
Pratite upozorenja nadležnih institucija
Iz Zavoda za javno zdravstvo poručuju da pravovremena primjena preventivnih mjera može značajno smanjiti rizik od zdravstvenih tegoba izazvanih visokim temperaturama.
Građanima se preporučuje da tokom ljetnih mjeseci redovno prate upozorenja meteoroloških i zdravstvenih institucija, prilagode svoje aktivnosti vremenskim uslovima i posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika i drugih osoba koje su pod povećanim rizikom od posljedica ekstremnih vrućina.
