– Ekonomska nesigurnost, osjećaj izolovanosti i trendovi koji se pojavljuju na socijalnim mrežama neprekidno prave pritisak na mlade, ali i odrasle, što ugrožava njihovo mentalno zdravlje i povećava rizik od depresije i anksioznosti.
Rekao je ovo za “Glas Srpske” koordinator za mentalno zdravlje u Republici Srpskoj Goran Račetović povodom Svjetskog dana psihoterapije, koji je obilježen juče. On je istakao da svako u sebi gradi štit odbrane i kako će se nositi sa određenim problemima.
– Globalno smo izloženi brojnim faktorima koji utiču na naš način razmišljanja. Socijalne mreže nameću način ponašanja, što dovodi do izolovanja od porodice i društva – kazao je Račetović.
Prema njegovim riječima, kroz rane intervencije, destigmatizaciju i pristup psihoterapiji društvo može pružiti podršku za izgradnju otpornosti i zdravijeg života mladih.
– Mladi se suočavaju s brojnim pritiscima koji utiču na smetnje u mentalnom zdravlju koje su u porastu, kako u svijetu tako i kod nas. Različiti su faktori koji utiču, ali uglavnom učimo od modela koji imamo kraj sebe u ranom životnom dobu. Mladi mnogo stvari pokupe od roditelja, porodice i bliže okoline – naveo je on.
Kako je pojasnio, smetnje u mentalnom zdravlju više se ne smiju posmatrati kroz prizmu psihijatrije, već i kroz širi spektar psiholoških smetnji.
– Statistički, svaka četvrta osoba na svijetu barem jednom u životu doživi neku vrstu mentalne poteškoće, posebno među mladima. Depresija i anksioznost prednjače kao najčešći poremećaji raspoloženja, dok se i problemi povezani s alkoholizmom takođe bilježe u značajnom porastu – istakao je Račetović i dodao da je briga o mentalnom zdravlju jednako bitna kao i o fizičkom zdravlju.
Dodao je da je danas jedan od najvećih izazova u rješavanju problema mentalnog zdravlja stigmatizovanje ove teme.
– Autostigma, odnosno osjećaj stida kod pojedinaca koji traže pomoć, dodatno otežava pristup podršci – istakao je on.
Prema psiholozima, mladi su izloženi brojnim nepovoljnim faktorima, što potvrđuje i direktor Udruženja “Nova generacija”, u okviru kojeg djeluje besplatna savjetodavna liniju za djecu i mlade “plavi telefon”, Saša Risojević. On ističe da na mjesečnom nivou imaju oko 400 poziva iz cijele BiH.
– Zovu zbog straha, anksioznosti, depresije. U posljednje vrijeme imamo i porast broja poziva koji se tiču suicida i suicidnih misli kod mladih i odraslih – kazao je Risojević.
Pojasnio je da se dosta poziva odnosi i na nasilje na internetu, zbog čega nastaju pomenuti problemi mentalnog zdravlja.
– Djeca bez adekvatne podrške najčešće osjećaju depresiju, anksioznost ili zapostavljenost. Ove godine 48 slučajeva nasilja prijavljeno je putem “plavog telefona”, a u taj broj računa se i pokušaj suicida kod mladih – rekao je Risojević.
Prevencija
Dobojski ljekari u okviru ranog otkrivanja depresije mjesečno pregledaju 350 pacijenata, a depresija je posebno prisutna kod porodilja i trudnica, koje to najčešće kriju i rijetko zatraže stručnu pomoć.
– Od ovog broja 20 pokaže simptome depresije, a 10 bude upućeno na liječenje u Centar za mentalno zdravlje – izjavila je epidemiolog u Domu zdravlja Doboj Ana Čeklić Stevanović.
