ŠTA MUČI SRPSKE POVRATNIKE U MOSTARU? Ambasadori i ministar sa srpskim povratnicima

Srpski povratnici na području Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona neravnopravani su u svakom segmentu i nakon 25 godina od povratka na ovo područje, a institucije vrše pravnu diskiriminaciju, poručili su predstavnici srpskog naroda iz Mostara na sastanku sa ambasadorom OEBS-a u BiH Brianom Aggelerom i ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlidom Hurtićem na kome su učestvovali i predstavnici više ambasada u BiH.

Ambasador  Aggeler je kazao da je saslušao predstavnik manjinske zajednice koji se suočavaju sa nizom problema od obrazovanja pa sve do pristupa vodosnabdijevanju. ”Saslušali smo predstavnike ove zajednice tragajući za načinima kakao mi možemo da se angažujemo i pružimo neku podršku i budemo od koristi tim ljudima”, kazao je ambasador Aggeler.

On je dodao da će posjetiti i druga povratnička mjesta.

Ministar Hurtić je kazao da je povratnička populacija najosjetljivija i da su bezbjednost i siguran život ovih ljudi najvažniji. ”Svi se moramo uključiti da se ne dešavaju ekscesi, a uputiću kritike i molbe komesaru MUP-a HNK kada je u pitanju bezbjednost povratnika”, naveo je ministar.

Naglasio je da Ministarstvo za ljudska prava  i izbjeglice BiH, u kontinuitetu, kroz različite projekte i aktivnosti, pomaže povratničku populaciju, što će nastaviti raditi i u budućnosti. On je naveo da je ove godine Ministarstvo izdvojilo sredstva u iznosu od 50.000 KM, a Grad 150.000 za izgradnju jednog puta u srpskom povratničkom naselju.

Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević iznio je mnogobrojne probleme povratnika i naglasio da je njihov položaj jako loš zbog čega je prije svega odgvoorna politika. ”Sa povratkom u Mostar se zakasnilo, a u obimu u kome se povratak ostvario nismo dosegli prava koje građani imaju”, kazao je Milivojević.

On je podsjetio da su Srbi tek prije godine postali konstitutivan narod, ali da se uprkos tome stvari nisu mnogo promijenile. ”Imamo pristup budžetu Grada Mostara, ali primjera radi više od 500 zaposlenih u Gradskoj upravi Mostara samo 21 su Srbi, a u gradskim preduzećima situacija je još poraznija”, kazao je Milivojević.

On se osvrnuo i na pitanja imovine, te infrastrukturne projekte među kojima je vodovod u Željuši. ”U Željuši 80 srpskih porodica nema vodovod, iako je izvor sa koga se napaja veliki dio grada samo 30 metara od posljednje srpske kuće. Sva naselja okolo ga imaju. Ovo je stvar političke odluke”, istakao je Milivojević.

On je podsjetio i na to da srpska djeca u Mostaru nemaju pravo na srpski jezik i nacionalnu grupu predmeta.

Milivojević je naveo i to da pored 12 ili 13 ustanova kulture u Mostaru, Srbi nemaju svoju kulturnu ustanovu kroz koju bi zaštitili svoju kulturnu baštinu i njegovali svoju kulturu i identitet.

Starješina Saborne crkve u Mostaru Duško Kojić naglasio je da je Saborna crkva u Mostaru jedini veliki vjerski objekat u regionu koji još nije obnovljen, te da bez uključivanja svih institucija, Vlade HNK  i Vlade FBiH obnova neće biti moguća. ”Mi smo naglasili i problem koji Srpska pravoslavna crkva ima sa ostvarivanjem prava na sviju imovinu, te da to sada prerasta u otimanje imovine”, kazao je Kojić.

On je naglasio da je Srpska pravoslavna crkva zajedno za Srpski prosvjetnim i kulturnim društvom ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar organizovala dopunsku nastavu srpskog jezika, istorije i kulture, jer srpska djeca nemaju pravo na obrazovanje na svom jeziku, a da se nikada nije išlo sa nekim agresivnim zahtjevima i metodama, te da očekuje sistemsko rješavanje ovoga problema.

Ispred srpskih udruženja problematiku su iznijeli predsjednik Koordinacije Srba Dušan Golo i predsjednik SPKD ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović, a o problemima povratnika u Željuši govorio je Zdravko Radović, dok je oduzimanju zemlje povratnika u Ortiješu govorila aktvista Amna Popovac.

Na sastanku koji je organizovala Misija OEBS-a u BiH, a koji je održan u Parohijskom domu u Bijelom Polju, su prisustvovali i šef Misije OEBS-a u Mostaru Yannis Piliouris, ambasadorica Austrije Ulrike Hartmann, otpravnica poslova Ambasade Crne Gore Satka Hajdarpašić, zamjenik šefa Misije, ambasade Norveške, Stafan Almehagen Sandstad, zamjenik šefa Misije, Ambasade Švedske Sara Lindegren, generalni konzul Turske u Mostaru  Yasar Ergun, službenik UNHCR-a za odnose s vladom Aleksandar Ćađenović, predstavnik Apostolske nuncijature u BiH Ante Pavlović.

Prethodni članak“Ne kajem se, BILA SAM LJUBAVNICA” Jovana Jeremić priznala da je bila sa oženjenim muškarcem
Naredni članakDodik: Ako su muslimani htjeli pomirenje, trebali su da priznaju i srpske žrtve, a ne da ih negiraju