U srijedu, 14. marta, u rad će biti puštena vjetroelektrana Mesihovina, prva vjetroleketrana u Bosni i Hercegovini i jedna od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope.
”Smještena je u centralnom dijelu opštine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstava od 6000 kilovat sati godišnje, VE Mesihovina može snabdijeti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava”, kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja.
Podsjetio je da Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula projekat “Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH” u okviru kojega su vršena mjerenja jačine vjetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dan vjetroelektrani Mesihovina.
Ukupna vrijednost investicije je oko 82 miliona evra od čega se najveći dio, 72 miliona evra, odnosi na kredit Njemačke državne banke za razvoj (KfW), dodao je Gilja.
Po Giljinim riječima, Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno preduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora.
”U našem sistemu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vjetroelektranu. Dakle, korist nam je velika od VE Mesihovina, posebno što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspješniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, obezbjeđujemo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizovali iskorištenje energije vjetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa savremenim energetskim prioritetima čuvajući okolinu i prirodne resurse”, istakao je generalni direktor Elektroprivrede HZ HB.
Gilja je najavio početak izgradnje crpne hidroelektrane Vrilo, koja se, takođe, nalazi u Opštini Tomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 miliona evra, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta.
Osvrnuo se i na poslovanje Elektroprivrede HZ HB u 2017. godini, kazavši kako je to bila jako loša hidrološka godina, najlošija u istoriji preduzeća, no uprkos tome Elektroprivreda HZ HB 2017. završila je godinu s pozitivnim poslovnim rezultatima i ostvarila dobit.
