Imovina bivše ЈNA od 70 milijardi dolara počinje da se dijeli na skupu o sukcesiji 13. septembra u Beogradu.
Srbija je u bivšim jugoslovenskim republikama ostavila na hiljade vojnih stanova, ali i pokretnu vojnu imovinu koja je oteta prilikom povlačenja ЈNA. Kolika je vrijednost te imovine, ali i one koju traže ostale bivše jugoslovenske republike, znaće se 13. septembra, na sastanku Međuresorne radne grupe za sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji. Ovo je prvi sastanak na temu Aneksa A od kada je počela deoba, a domaćin mu je Beograd.
Očekuje se da će na skupu biti postavljen okvir budućih pregovora, da će se izaći s podacima o tome šta spada u vojnu imovinu i šta ko traži. Najveće zahtjeve ispostaviće Srbija i Hrvatska. Kako su izračunali hrvatski eksperti pri tamošnjem Ministarstvu odbrane, vrijednost imovine nekadašnje ЈNA iznosi 70 milijardi dolara, od čega Zagreb traži 10 milijardi – osam od Srbije i dvije od Crne Gore. Između ostalog, potražuju tenkove, artiljeriju, podmornice, brodove…
Koliko je njihova procjena tačna pokazaće arhive bivše SFRЈ, jer bi, kako očekuju predstavnici eksrepublika od Beograda, za ovu priliku trebalo da se otvori dokumentacija koja je pripadala nekadašnjem Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu, pohranjena u Srbiji.
Inače, prema Sporazumu o sukcesiji iz 2004. godine, nepokretna imovina (kasarne, vojne komande, odmarališta) prenose se na državu sukcesora na čijoj se teritoriji nalaze, pa ona ne bi ni trebalo da bude tema razgovora.
Zagreb je do sada jedini javno istupio sa zahtjevima, ali i dalje nije imenovao svog predstavnika u Mješovitoj radnoj grupi. Od februara, kada je prvi put najavljen skup u Beogradu, “pljušte” zahtjevi iz Hrvatske za više od 500 tenkova, za helikopterima, kanaderima… Kako tvrde, više od 80 odsto flote bivše Јugoslovenske ratne mornarice završilo je u Boki Kotorskoj, a od Crne Gore se u naturi traži vraćanje školskog broda “Јadran” i “mig-21” Rudolfa Perešina.
Hrvatska se sprema da od Srbije traži i VMA
Da će sukcesija imovine nekadašnje ЈNA biti izuzetno težak posao ističe vojni analitičar Aleksandar Radić. Prema njegovim riječima, Hrvati, ali i ostali, nastupiće sa stavom da je Srbija od ЈNA uzela sve za sebe, pri čemu se često manipuliše vrijednošću imovine, a posebno vojne tehnike. Koplja će se posebno lomiti oko stanova kojima je raspolagala ЈNA u svim republikama.
Prema tvrdnjama Save Štrpca iz Veritasa, samo u Hrvatskoj, Srbi – civili, vojna lica i policija, ostavili su između 40.000 i 50.000 stanova, od čega je nemali dio pripadao vojsci, a za sada je samo 2.000 zahtjeva iz programa stambenog zbrinjavanja pozitivno riješeno.
– Hrvati insistiraju da je od resursa ЈNA Srbiji pripao najveći dio naučnih kapaciteta – prije svega Vojnotehnički centar u Žarkovu, Tehničko-opitni centar, VMA… I tu treba očekivati neku vrstu zahtjeva ili predloga za kompenzaciju – kaže Radić.
Slovenci su, prema njegovim riječima, poseban problem, budući da je ЈNA prilikom povlačenja iz ove republike, u oktobru 1991, dio naoružanja i tehnike ostavila na čuvanje tamošnjim vlastima. Postojao je dogovor, oročen do završetka sukcesije državne imovine, ali to pitanje nikada nije do kraja zatvoreno.
Najmanje problema trebalo bi da bude sa Makedoncima, budući da se, po zaključenom sporazumu, ova država odrekla svih zahtjeva prema imovini ЈNA.
Eksperti za ova pitanja Miodrag Orlić, Ratomir Slijepčević i Zoran Ristić sačinili su Prednacrt izvršnog sporazuma između vlada Srbije i Hrvatske, koji bi trebalo da olakša primjenu Aneksa G Sporazuma o sukcesiji. Očekuje se da ovaj prijedlog bude predočen hrvatskoj delegaciji na predstojećem skupu. Njime se predviđa naturalna restitucija ili obeštećenje za imovinu oduzetu devedesetih. Ukoliko ovaj akt zvanično bude ponuđen i Hrvatska ga ne prihvati, moguća je međunarodna arbitraža.
Večernje novosti
