Nakon što je Građanska inicijativa „Mostarski krug“ od Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini zatražila preispitivanje upotrebe prefiksa „hrvatski“ u nazivima pojedinih javnih ustanova u Mostaru, uslijedila je reakcija gradonačelnika Mario Kordić, a potom i novo javno obraćanje ove inicijative.
Gradonačelnik je u objavi na društvenim mrežama poručio da su pokušaji brisanja nacionalnih identiteta iz javnog prostora u prošlosti donosili štetu, te da je temelj suživota u međusobnom priznanju i poštovanju identiteta. Istakao je kako je tokom mandata podržao organizaciju manifestacija poput Adventa i Ramazana u Mostaru, navodeći da takva praksa pokazuje politiku uvažavanja različitosti i prava da se identiteti javno i jasno imenuju.
Pozvao se i na ustavni okvir definisan Daytonski mirovni sporazum, naglašavajući da konstitutivnost naroda podrazumijeva legitimno pravo na isticanje nacionalnih odrednica u javnom prostoru.
S druge strane, iz „Mostarskog kruga“ odbacuju tvrdnje da njihova inicijativa ima za cilj brisanje ili negiranje bilo čijeg identiteta. U otvorenom pismu gradonačelniku navode da njihovo djelovanje nije usmjereno protiv hrvatskog naroda, već protiv, kako ističu, politika koje produbljuju podjele i institucionalizuju razgraničenja u gradu.
Naglašavaju da Mostar ima dugu multietničku tradiciju, te da su se u njemu decenijama obilježavali i Božić i Bajram i drugi vjerski praznici bez političkih tenzija. Problem, kako tvrde, nastaje onda kada se gradska imovina, finansirana sredstvima svih građana, prenamjenjuje ili simbolički vezuje za jedan narod.
Kao primjer navode objekat Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača, ističući da imovina grada i kantona mora ostati zajednička i dostupna svim građanima pod jednakim uslovima.
Iz ove inicijative poručuju da podržavaju pravo svakog naroda na slobodno izražavanje identiteta, ali insistiraju da ravnopravnost mora biti vidljiva u praksi – u upravljanju javnim prostorima, budžetom i institucijama. Smatraju da Mostar ne smije biti vođen politikama simboličkog razdvajanja, već principima integracije i jednakosti.
Polemika između gradske uprave i dijela civilnog sektora tako je otvorila šire pitanje: gdje je granica između legitimnog isticanja nacionalnog identiteta i upravljanja zajedničkom javnom imovinom u multietničkom gradu poput Mostara.
