Analiza ‘Digestive Cancers Europe’ otkrila je da u Evropskoj uniji od raka na 100.000 ljudi umire njih 262, dok u SAD-u umru 164 osobe. No, nisu to jedini podaci koji moraju zabrinuti Evropljane. Od 128 lijekova za tretmane raka probavnog trakta, karcinoma debelog crijeva i pankreasa, koji se trenutnoa razvijaju, samo je sedam iz EU-a, a čak 121 iz SAD, piše Večernji list BiH. To pokazuje da evropski pacijenti imaju daleko manje šansi dobiti pristup novim terapijama i lijekovima od Amerikanaca. Pa je i to jedan od razloga zašto je smrtnost od raka u EU toliko veća nego u Americi. Ovi zapanjujući rezultati povlače pitanje gdje je onda BiH?!
Naime, BiH još uvijek nema registar oboljelih od karcinoma, a dostupnost lijekova tek je priča za sebe. Da je nužno napraviti korake u poboljšanju života najteže oboljelih, pokazuju podaci ZZJZ-a FBiH, u kojima se navodi da je, prema posljednjim dostupnim podacima, u 2017. registrovano ukupno 15.517 onkoloških pacijenata.
Samo o Republici Srpskoj prije dvije decenije borbu protiv karcinoma izgubilo je 1636, a tokom 2017. čak 3027 osoba.
U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kažu da godišnje od raznih oblika karcinoma oboli oko 5000 ljudi.
U 2018. lijekovima za liječenje malignih oboljenja ukupno su liječena 11.682 pacijenta u FBiH, a ovaj broj u 2017. iznosio je 10.934 pacijenta.
Broj onkoloških pacijenata u Bosni i Hercegovini bilježi konstantan rast, a samo u FBiH u proteklih deset godina povećao se za 77,9 posto.
Ipak jedan kanton izdvaja se po rastu broja oboljelih. Iako se smatra da je veliko zagađenje u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu, vodeći po broju oboljelih od karcinoma je Hercegovačko-neretvanski kanton.
– U 2018. godini na području HNK registrovano je 1429 novooboljelih, dok je 2014. bilo samo 905 novooboljelih – kazao je za FTV Erdin Alajbegović, šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNK. Ovim podacima o broju oboljelih od karcinoma možemo dodati i one iz Federalnog zavoda za osiguranje i reosiguranje – u samo dvije godine, od 2016. do 2018, za citostatičke lijekove oboljelima iz HNK izdvajanja su povećana za milion maraka. A veći je i broj onih kojima kantonalni Zavod zdravstvenog osiguranja snosi troškove dijagnostičke PET CT pretrage u ustanovama izvan kantona.
-Samo za tu uslugu u 2018. Zavod je izdvojio oko 160.000 KM, a u prvom tromjesečju 2019. oko 62.000 KM – kaže Alenka Ban, portparol Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, objavljenim 2018., postotak oboljenja u samo godinu dana porastao je za čak 150%, a i dalje najviše stanovnika obolijeva od karcinoma pluća.
Među trima vodećim karcinomima u HNK su karcinom pluća, karcinom kolorektuma (debelog crijeva) i karcinom dojke.
