-Republika Srpska, ali i cijela BiH s nestrpljenjem čekaju novu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) na kojoj bi, po prvi put, mogao ozbiljnije biti razmotren mandat Kristijana Šmita u BiH kojeg je republički vrh u Banjaluci apostrofirao kao uzurpatora pozicije visokog predstavnika i jednu od ključnih prijetnji po domaći ustavni poredak.
Funkcija visokog predstavnika u BiH je definisana Aneksom deset Dejtona. Šmit je u tu fotelju sjeo polovinom 2021, ali ga Srpska, za razliku od FBiH, ne priznaje, tvrdeći da nije imenovan u skladu sa procedurama u SB UN i da iza njega stoji neformalna grupa zemalja okupljena u Savjetu za primjenu mira (PIK), ali ne i Savjet svojom rezolucijom kako je to bila u slučajevima njegovih prethodnika na toj poziciji.
Na to je ponovo upozorila Srpska u posljednjem izvještaju koji je poslala u SB UN prošle sedmice, a poznato je da taj stav o Šmitu drže Rusija i Kina, kao stalne članice SB UN, tvrdeći da je potrebno okončati protektorat u BiH.
I krajem prošle godine se spekulisalo da bi SB mogao da zatraži provjeru Šmitovog (ne)imenovanja na mjesto visokog predstavnika, a to pitanje opet je otvoreno u susret novoj debati o BiH koja je zakazana za 12. maj u Njujorku.
-Mediji
Pojedini mediji su, naime, objavili bi SB UN mogao da zatraži od pravnog savjetnika UN Elinor Džejn Brit Hamaršeld mišljenje o tome da li je odluka PIK-a od 27. maja 2021. o postavljenju Šmita bila u skladu sa procedurama za imenovanje visokih predstavnika.
U tekstu na sajtu UN u vezi sa polugodišnjom debatom o stanju u BiH stoji da su uloga OHR-a i legitimitet Šmita ključna pitanja koja izazivaju razdor u vezi sa situacijom u BiH, uz podsjećanje da Kina i Rusija ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika.
Zapadne članice Savjeta, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i SAD se, s druge strane, tradicionalno protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na agendu “Pet plus dva”, odnosno uslove koje je utvrdio PIK i koji moraju biti ispunjeni prije zatvaranja OHR-a.
-Mišljenje o precedurama
Od pravnog savjetnika UN se, kako je navedeno, može tražiti i mišljenje o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u BiH prema Aneksu deset.
To bi, kako je navedeno, vjerovatno uključivalo analizu postupanja Savjeta po ranijim imenovanjima i procjenu da li je zakonski potrebno odobrenje Savjeta, jednoglasnost u Upravnom odboru ili saglasnost strana u BiH.
– Zahtjev bi mogao da pruži zajedničku referentnu tačku za buduće diskusije Savjeta o OHR-u – navodi se u tekstu.
Magistar međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije Lučiano Kaluža smatra da treba sagledati promjene u geopolitičkim okolnostima.
– Srpska snažno radi na zagovaranju istine koja je bila skrivena 30 godina i mislim da polako i do Savjeta bezbjednosti dolaze fragmenti onoga što se stvarno dešavalo i realnost koja se dešava – izjavio je za “Glas”.
Kaluža je istakao da, ipak, potrebno sačekati zaključke SB UN.
– S druge strane, značajno je da se i pojavio taj narativ u javnosti da Šmit i način njegovog “postavljenja” nije išao po pravnoj proceduri kako je to i propisano Dejtonskim mirovnim sporazumom, da se otvara diskusija na tu temu, bar u javnosti, ma kako god Savjet diskutovao na izvještajnoj sjednici. I ovo je pomak u odnosu na prethodne sjednice – poručio je Kaluža.
-Put Srpske
Srpska, smatra, treba da nastavi snažno pravcem kojim je krenula.
– Mijenja se narativ u svijetu, a posebno u nekim institucijama. Srpska i SAD su otvorile novo poglavlje u međusobnoj saradnji, sa Rusijom i Kinom ono odavno postoji tako da možemo da očekujemo promjene u diskusijama i drugih članica Savjeta bezbjednosti – zaključio je Kaluža.
-Jedinstvena prilika
Da se ukazala jedinstvena prilika za provjeru legitimiteta Šmita, smatra i lider SP-a Petar Đokić.
– Republika Srpska će istrajati u mirnoj i pravnoj odbrani ustavnih prava i interesa, koristeći sve međunarodne i domaće pravne mehanizme – rekao je Đokić.
Šmitov mandat je bio u fokusu i 2023. kada je Željka Cvijanović, kao srpski član i tada predsjedavajuća Predsjedništva BiH, zatražila od generalnog sekretara UN Antonija Guteresa da se iz UN dostave relevantni dokumenti, odnosno odluku SB UN o imenovanju u skladu sa Aneksom 10.
Nakon što je stigao odgovor, o kojem se dosta polemisalo, ona je izjavila da u bazi UN nema relevantnog akta o imenovanju Šmita, ali da postoje kad su u pitanju njegovi prethodnici.
Srpska od 2009. šalje godišnje dva izvještaja na adresu SB UN s ciljem da se svijetu predoči pravu sliku stanja u BiH. U vezi sa sadašnjim stanjem je zanimljiv detalj iz prvog izvještaja u kojem, između ostalog, piše da Aneks deset predviđa Rezoluciju Savjeta za imenovanje visokog predstavnika, odnosno da je visoki predstavnik prihvatio u Pisanim zapažanjima Evropskom sudu za ljudska prava da “imenovanje visokog predstavnika mora da potvrdi Savjet bezbjednosti UN”.
-Demontaža
Da bi u SB UN mogla u novembru da bude otvorena rasprava o sudbini OHR-a, odnosno ko i pod kojim uslovima može da naslijedi Kristijana Šmita, za koga se spekuliše da će do kraja godine otići iz BiH zbog penzionisanja, pričao je nedavno i profesor Aleksandar Vranješ koji je i ambasador BiH u Srbiji.
On je na naučnom skupu u republičkoj Akademiji nauka i umjetnosti na temu saradnje Srpske sa Rusijom, SAD-om i EU ukazao na to da izgleda i Šmit ima ograničenja od 68 godina i da mora ići u penziju zbog čega se, kako je kazao, može očekivati otvaranje priče o “demontaži okupacione uprave u BiH”.
Glas Srpske
